Sporazum o kraju rata je na stolu, ali jedan ruski zahtjev blokira sporazum
Jared Kushner kaže da je glavni dio sporazuma Rusije i Ukrajine pripremljen, dok Moskva traži teritorijalne ustupke, a Kijev ih odbija
Sjedinjene Američke Države pripremile su glavni dio mirovnog sporazuma između Rusije i Ukrajine, ali prepreka njegovom potpisivanju ostaje odbijanje Kijeva da pristane na teritorijalne ustupke koje zahtijeva Moskva, izjavio je u Kijevu Jared Kushner, specijalni izaslanik američkog predsjednika Donalda Trumpa. Kushner je kazao da je ruski predsjednik Vladimir Putin iznio svoju viziju onoga što želi postići te da bi ostatak sporazuma već bio sastavljen kada bi Ukrajina bila spremna krenuti u tom pravcu. Međutim, Ukrajina to trenutno odbija. Kushner je objasnio da je zadatak američkih posrednika pronaći kreativno rješenje koje neće biti suprotno ukrajinskim željama, koje će pomoći u postizanju cilja i istovremeno natjerati Rusiju da okonča sukob na način kojim bi se spriječilo njegovo ponavljanje. Tokom svog obraćanja Kushner nije spominjao ruski genocid u Ukrajini, već je govorio o gubicima obje strane. Tvrdio je da i Kijev i Moskva osjećaju veliku bol te da su obje strane odlučne da okončaju rat. Dok je u Kijevu govorio o Putinovoj spremnosti za stvarne mirovne pregovore, u ukrajinskoj prijestolnici oglasile su se sirene upozorenja zbog novog ruskog napada, prenosi Jutarnji. Stavovi dvije strane poznati su odranije i nekoliko puta su predstavljani pregovaračkim grupama, uključujući ovogodišnje razgovore u trilateralnom formatu uz učešće predstavnika SAD-a. Njihove osnovne pozicije i dalje se ne podudaraju. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski smatra da rat prvo mora biti zaustavljen na frontu, nakon čega bi mogli početi pregovori o mirovnom sporazumu. Istovremeno odbija razgovarati o dodatnim teritorijalnim ustupcima ili promjenama unutrašnje politike Ukrajine. Moskva, s druge strane, kao uslov za prekid vatre traži povlačenje ukrajinskih oružanih snaga iz Donjecke regije. Rusija ima i niz zahtjeva koji se odnose na unutrašnju politiku Ukrajine. Među njima su izjednačavanje ukrajinskog i ruskog jezika te priznavanje Ukrajinske pravoslavne crkve, koja je bliska Rusiji. Ukrajina bi se, prema ruskim zahtjevima, također morala odreći namjere da postane članica NATO-a i obavezati se na trajnu neutralnost. Putin je izjavljivao da ne isključuje sastanak sa Zelenskim, ali pod uslovom da ukrajinski predsjednik bude spreman potpisati takve ili slične uslove, među kojima je i povlačenje ukrajinskih snaga iz Donbasa. Zelenski takve zahtjeve odbija i insistira na direktnim pregovorima s ruskim predsjednikom. U subotu je poručio da je spreman doći na samit G20 koji će se u decembru održati u Miamiju i sastati se s Putinom ukoliko ruski predsjednik također bude učestvovao na sastanku. Zelenski je naveo i da teritorijalni ustupci nisu jedino pitanje koje Moskva postavlja pred Ukrajinu. Prema njegovim riječima, Kijev se često pokušava prisiliti na različite formate sporazuma kojima bi Rusiji bilo garantirano da Ukrajina nikada neće ući u NATO. Mogućnost susreta dvojice predsjednika ubrzo je odbacio glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov, koji je takvu ideju nazvao nemogućom. Peskov je poručio da je Putin spreman razgovarati sa Zelenskim isključivo u Moskvi. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov otišao je korak dalje, navodeći da Rusija ne planira obustaviti vojne operacije u Ukrajini tokom mirovnih pregovora čak ni ukoliko oni počnu. Ukrajina je tokom posljednjih nekoliko godina više puta predlagala direktan sastanak Zelenskog i Putina na neutralnoj teritoriji kako bi razgovarali o završetku rata koji je Rusija pokrenula protiv Ukrajine. Moskva je takve prijedloge dosljedno odbijala, nudeći kao mjesto susreta jedino rusku prijestolnicu. Novi krug mirovnih razgovora mogao bi biti održan već u oktobru, prema riječima šefa Ureda ukrajinskog predsjednika Kirila Budanova. Budanov je potvrdio da bi se ponovo radilo o trilateralnom formatu u kojem bi učestvovale Ukrajina, Sjedinjene Američke Države i Rusija. Moguću lokaciju nije komentarisao, ali kao mjesto održavanja razgovora navodi se Abu Dhabi. Budanov je istovremeno indirektno kritikovao stavove prema kojima bi trebalo pristati na ruske zahtjeve. Govoreći o mogućim posljedicama za Evropu ukoliko Putin dobije ono što pokušava ostvariti u Ukrajini, poručio je da se često govori kako se Evropa mora probuditi i pripremiti, ali je upozorio da možda neće biti vremena za takvu pripremu i da stvarnost neće pokucati na vrata, već ih „razvaliti čizmom“.
IZVOR: oslobodjenje.ba