Načelnici i gradonačelnici na listama: Građani zaokruže jedno ime, a mandat preuzme neko drugi
To možda jeste u skladu sa slovom zakona, ali teško da je u skladu sa smislom demokratije
Na listama za Opće izbore 2026. godine nalazi se niz aktuelnih načelnika i gradonačelnika iz Federacije BiH. Ljudi koje su građani prije manje od dvije godine izabrali da vode njihove općine i gradove sada od istih tih građana traže novi glas. Među njima je Semir Efendić, načelnik Općine Novi Grad Sarajevo i kandidat Stranke za BiH za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH. Nermin Muzur, načelnik Ilidže, prvi je na listi Naroda i pravde za Skupštinu KS, dok je Benjamina Karić, načelnica Novog Sarajeva, druga na listi SDP-a za Skupštinu KS. Na listi NiP-a za Skupštinu KS nalazi se i gradonačelnik Sarajeva Samir Avdić, na 12. mjestu, dok je načelnik Ilijaša Amar Dovadžija na 40. mjestu. I to nije kraj, brojni su primjeri ove svojevrsne obmane i prevare glasača. Nije demokratski - Mislim da je problem mnogo ozbiljniji od samog pitanja da li je to formalno prevara građana. Ako se neko svjesno kandiduje na listi, računajući unaprijed da mandat neće preuzeti, onda građaninu zapravo nudite čovjeka kao proizvod, a nakon izbora mu isporučite nekog drugog. To možda jeste u skladu sa slovom zakona, ali teško da je u skladu sa smislom demokratije – kaže politolog Tarik Kapetanović. Prema njegovim riječima, birači ne glasaju za apstraktni redni broj na listi, nego za ime, lice, autoritet i političku odgovornost. - Ako glasovi za jedno ime nakon izbora postanu ulaznica za mandat nekome drugom, onda smo dobili prilično bosansku verziju demokratske trgovine: vi glasajte za koga želite, a mi ćemo poslije izbora objasniti ko je, zapravo, dobio vaš glas – ističe Kapetanović. Ponižavanje birača Upravo je pitanje namjere ključno. Ako je cilj kandidature da se ličnim autoritetom povuče što veći broj glasova za stranku ili listu, a potom se mandat prepusti drugome, birač se svjesno koristi kao sredstvo za ostvarivanje stranačkog rezultata. - To je legalizam bez političke odgovornosti. A demokratija bez odgovornosti lako postane samo dobro organizovan način da građaninu jednom u četiri godine date olovku, a onda mu objasnite da nije baš tako mislio kada je zaokružio – kaže Kapetanović. - A ako nam je cilj da vratimo povjerenje građana u izbore, onda bi prvo pravilo trebalo biti prilično jednostavno: onaj koga zaokružiš, taj bi, ako osvoji mandat, trebao imati namjeru da ga i preuzme. Sve ostalo previše liči na politički sitničarski račun u kojem građanin plaća punu cijenu, a dobije robu koju nije naručio – kazao je Kapetanović za “Avaz”.
IZVOR: avaz.ba