Kubanski učitelj plesa iz Rusije organizirao sabotaže širom Evrope: Regrutovao ljude preko Telegrama
Istraga DW-a otkrila je da je kubanski državljanin koji godinama živi u Rusiji preko društvenih mreža vrbovao ljude za sabotaže
Iza života kubanskog učitelja latinoameričkih plesova u Rusiji, koji je javno podučavao salsu, bačatu i kizombu, prema velikoj međunarodnoj istrazi krila se potpuno drugačija aktivnost. Istraga Deutsche Wellea (DW) i njegovih evropskih partnerskih medija otkrila je mrežu za vrbovanje ljudi koji su slani na zadatke povezane sa sabotažama u više država Evropske unije. Čovjek koji se na Telegramu predstavljao pod nadimkom „Dios“ identifikovan je kao Kubanac Oemis Romagoza Duruti (Oemis Romagoza Durruthy). On već najmanje sedam godina živi u Rusiji, gdje je izgradio život koji na prvi pogled nije imao mnogo veze sa sigurnosnim operacijama. Romagoza je u Petrozavodsku bio poznat kao instruktor latinoameričkih plesova i član plesnog studija „Made in Cuba“. Na društvenim mrežama objavljivao je snimke na kojima pleše i vodi časove salse, bačate i kizombe. Oženio se Ruskinjom, dobio rusko državljanstvo i ima dvoje djece. Istovremeno je, prema istrazi, na internetu tražio ljude spremne da za novac obavljaju različite zadatke širom Evrope. Oglasi za posao postali ulaz u mrežu Jedan od načina na koji su potencijalni regruti dolazili u kontakt s njim bili su oglasi i grupe na društvenim mrežama. U pojedinim slučajevima nudili su se poslovi fotografa ili druge vrste angažmana u Evropi. U jednom Telegram razgovoru, koji su novinari analizirali, „Dios“ je nudio 1.500 dolara, uz mogućnost dodatnog novca, osobama koje bi bile spremne da izvršavaju „posebne misije“. Posebno su ga, prema istrazi, zanimali ljudi s vojnim iskustvom ili znanjem iz oblasti nadzora, obavještajnog rada, logistike i taktičkih operacija. Stručnjaci koji su razgovarali s novinarima upozorili su da ovakav način regrutovanja nije slučajan. Cilj mogu biti ljudi koji su finansijski ranjivi, žele brzo zaraditi novac ili imaju iskustvo koje ih čini pogodnim za izvršavanje zadataka, ali istovremeno nisu dovoljno povezani da bi mogli otkriti širu strukturu koja stoji iza operacije. Profesorica Daniela Rihterova (Daniela Richterova) s King’s Collegea u Londonu navela je da su upravo takvi ljudi posebno ranjivi na online regrutovanje. Bivši vojnik dobio zadatak u Rumuniji Jedan od slučajeva koji su istraživači detaljno rekonstruisali odnosi se na Kolumbijca Luisa Alfonsa Murilja Diosu (Luis Alfonso Murillo Diosa). Murillo je odrastao u ruralnom dijelu Kolumbije, u porodici koja se bavila uzgojem kafe. Šest godina služio je u kolumbijskoj vojsci, koju je napustio 2015. godine. Nakon toga radio je različite poslove, završio kurs za baristu i određeno vrijeme radio kao tjelohranitelj. Početkom 2024. godine razmišljao je čak o odlasku u Ukrajinu kako bi se priključio tamošnjim snagama. Upravo tada je, prema istrazi, stupio u kontakt s "Diosom". Umjesto odlaska u Ukrajinu, ponuđen mu je drugačiji angažman. Romagoza mu je, prema navodima istrage, organizovao put, smještaj i transport. Satelitski snimak Murillo je u julu 2024. stigao u Bukurešt. Tamo je dobio satelitski snimak jednog reciklažnog postrojenja i naftne bušotine. Njegov zadatak bio je da lokaciju fotografiše i snimi, nakon čega je trebalo da bude izazvan požar. Policija ga je uhapsila nakon što je fotografisao postrojenje. Murillo je tvrdio da nije imao namjeru izazvati požar i da je vjerovao da će raditi posao povezan s odlaskom ljudi u Ukrajinu. Tvrdio je i da nije znao ko se nalazi iza angažmana. Uprkos tome, 2025. godine osuđen je na šest godina zatvora zbog pokušaja sabotaže. Najmanje desetak regrutovanih ljudi Prema istrazi DW-a i partnerskih medija, Murillo nije bio izolovan slučaj. Novinari su identifikovali najmanje desetak ljudi koje je "Dios" navodno pokušao regrutovati za različite operacije u Evropi. U najmanje devet slučajeva osobe koje su, prema istrazi, bile povezane s njegovom mrežom već su uhapšene. Neki od njih dobili su višegodišnje zatvorske kazne, dok se protiv drugih postupci još vode. Posebno je zabrinjavajuće to što mnogi od tih ljudi, prema dostupnim informacijama, nisu znali ko ih stvarno angažuje. Upravo takav model omogućava da se između nalogodavca i osobe koja izvršava zadatak nalazi više posrednika. Izvršilac tako često ne zna kome zapravo služi, niti ima potpunu sliku o cilju operacije. Stručnjaci to opisuju kao korištenje „potrošnih agenata“ – ljudi koji se mogu pronaći na internetu, poslati na određenu lokaciju i, u slučaju hapšenja, predstavljaju relativno mali gubitak za organizatore. Tragovi vode u više evropskih država Istraga je „Diosa“ povezala s planovima ili operacijama u najmanje četiri države Evropske unije. Među zadacima koji se spominju bili su pokušaji izazivanja požara u objektima kompanija, fotografisanje određenih lokacija, praćenje objekata i napadi na infrastrukturu. U Poljskoj je, prema istrazi, traženo izazivanje požara u dvije kompanije koje se bave proizvodnjom građevinskog materijala. U Češkoj je jedna od meta bio autobuski pogon, dok je u Rumuniji cilj bio objekat za reciklažu. U Litvaniji su se aktivnosti odnosile na opremu namijenjenu Ukrajini. Evropske sigurnosne službe posljednjih godina sve češće upozoravaju na ovakav oblik djelovanja, posebno nakon što su brojne evropske države protjerale ruske diplomate i obavještajce nakon početka ruske invazije na Ukrajinu. Britanski stručnjak Kir Giles (Keir Giles) upozorio je da se nakon smanjenja klasične obavještajne mreže na evropskom tlu sve više koriste ljudi regrutovani na daljinu. Takvi ljudi mogu biti različitog porijekla – od bivših vojnika do mladih ljudi koji traže brzu zaradu. Požari i sabotaže povezivani s Rusijom U pojedinim slučajevima evropske vlasti već su javno govorile o mogućoj povezanosti s ruskim strukturama. U Litvaniji su tužitelji neke požare povezivali s ruskom vojnom obavještajnom službom GRU, a raspisana je i međunarodna potraga za Kubancem koji se, prema njihovim informacijama, nalazi u Rusiji. Ipak, istraga ne pruža osnov da se svaka pojedinačna osoba ili svaki incident automatski poveže s ruskim državnim strukturama. Upravo zato istraživači naglašavaju razliku između dokazanih činjenica, optužbi i indicija. Šira slika, međutim, izaziva ozbiljnu zabrinutost evropskih sigurnosnih službi. U Poljskoj je ranije zabilježeno podmetanje požara u jednom trgovačkom centru, dok je u Litvaniji meta bio objekat kompanije IKEA. Zabilježeni su i pokušaji slanja zapaljivih paketa koji su trebali biti aktivirani u logističkim centrima. Njemačke vlasti su, također, saopćile da su takvi operativci bili povezani s pokušajem napada dronovima i eksplozivnim napravama u blizini ukrajinskog teretnog saobraćaja. U augustu 2026. godine Estonija je uhapsila dvije osobe zbog sumnje da su učestvovale u podmetanju požara u kompaniji koja snabdijeva Ukrajinu opremom za vojne dronove. Poljske vlasti su u istom periodu prijavile požare u dva pogona koji proizvode dijelove za dronove i helikoptere, a istražitelji su sumnjali na rusku umiješanost. Život u Rusiji skrivao je drugu priču Romagozin život u Rusiji posebno je privukao pažnju istraživača. U javnosti je nastupao kao plesni instruktor i vodio časove za polaznike plesnog studija. Njegovi profili na internetu godinama su bili ispunjeni snimcima plesa. Istovremeno, prema podacima koje je prikupio DW, počeo se pojavljivati u grupama na društvenim mrežama koje okupljaju Latinoamerikance zainteresovane za poslove u Evropi, Poljskoj i Ukrajini. U vrijeme kada je "Dios“ počeo objavljivati oglase i tražiti potencijalne regrute, Romagoza je, prema istrazi, imao i određene finansijske probleme. Tokom 2023. godine uzimao je kredite, dok je kao poslodavca navodio trgovački lanac, a ne plesni studio u kojem je javno radio. Novinari nisu uspjeli utvrditi kada je tačno i na koji način počeo sarađivati s ruskim sigurnosnim strukturama, niti ko ga je konkretno angažovao. Mreža i dalje aktivna Iako su brojni potencijalni izvršioci uhapšeni, evropske službe upozoravaju da se model regrutovanja nije zaustavio. Prema podacima istrage, Romagoza je i ove godine nastavio biti aktivan na društvenim mrežama. U aprilu je plesni studio "Made in Cuba" objavio snimak na kojem vodi čas salse. U isto vrijeme, prema DW-u, ponovo je bio aktivan u grupama u kojima Latinoamerikanci traže poslove u Poljskoj i drugim evropskim državama. Digitalni prostor To pokazuje koliko se granica između svakodnevnog života i tajnih operacija može lako izgubiti u digitalnom prostoru. Ljudi koji pristanu na ponuđeni posao često ne znaju ko ih angažuje, odakle dolazi novac i kakav je krajnji cilj njihovog zadatka. Upravo zbog toga evropske sigurnosne službe upozoravaju da se rat sve više vodi i kroz operacije koje ne izgledaju kao klasična špijunaža. Umjesto profesionalnih agenata, koriste se obični ljudi koji se pronalaze na internetu, često uz obećanje relativno male novčane nagrade. Za one koji ih angažuju, rizik je ograničen. Ako budu uhapšeni, mogu tvrditi da nisu znali ko stoji iza operacije. Za evropske zemlje, međutim, posljedice mogu biti mnogo ozbiljnije – od požara i materijalne štete do ugrožavanja ljudi i kritične infrastrukture. Istraga DW-a tako otvara pitanje koliko je velika mreža ljudi koji se danas mogu regrutovati preko društvenih mreža i poslati na zadatke koji, na prvi pogled, izgledaju kao običan posao, a zapravo mogu biti dio mnogo šire operacije, prenosi Index.
IZVOR: avaz.ba