Krajnja desnica zaustavljena pred vratima vlasti: Švedski demokrati izgubili ključne glasove
Švedski demokrati (SD), stranka krajnje desnice koja je decenijama bilježila kontinuiran izborni rast, doživjeli su na nedjeljnim parlamentarnim izborima ozbiljan politički udarac. Umjesto očekivanog ulaska u vladu i preuzimanja ministarskih funkcija, SD su pali sa drugog na treće mjesto, čime je njihov dosadašnji put prema samom vrhu izvršne vlasti značajno otežan, analizira danas The Guardian.
Švedski demokrati (SD), stranka krajnje desnice koja je decenijama bilježila kontinuiran izborni rast, doživjeli su na nedjeljnim parlamentarnim izborima ozbiljan politički udarac. Umjesto očekivanog ulaska u vladu i preuzimanja ministarskih funkcija, SD su pali sa drugog na treće mjesto, čime je njihov dosadašnji put prema samom vrhu izvršne vlasti značajno otežan, analizira danas The Guardian. Od osnivanja 1988. godine, politički uspon Švedskih demokrata bio je jedna od najvažnijih promjena na švedskoj političkoj sceni. Stranka je nastala s korijenima povezanima s krajnjom desnicom i neonacističkim pokretom, ali je tokom narednih decenija nastojala promijeniti svoj javni imidž i pozicionirati se kao relevantna parlamentarna politička snaga. Izborni rezultati posljednjih godina pokazivali su koliko je taj proces bio uspješan. SD su postepeno povećavali podršku, postali jedna od najvećih stranaka u zemlji, a nakon izbora 2022. godine dobili su i ključnu ulogu u parlamentarnoj većini koja je omogućila formiranje vlade premijera Ulf Kristerssona. Ipak, rezultati izbora 2026. godine pokazuju da se njihov uspon nije nastavio očekivanim tempom. Od političkih autsajdera do ključnog partnera vlasti Švedski demokrati dugo su bili politički izolirani. Druge parlamentarne stranke godinama su odbijale saradnju s njima, posebno zbog njihove historije i stavova prema migraciji, integraciji i pitanjima identiteta. To se dramatično promijenilo nakon izbora 2022. godine. SD su tada ostvarili jedan od najboljih rezultata u svojoj historiji i postali druga najveća stranka u parlamentu. Iako nisu formalno ušli u vladu, njihov politički utjecaj postao je presudan za opstanak desno orijentirane parlamentarne većine. Kristerssonova vlada oslanjala se na podršku Švedskih demokrata kroz takozvanu Tidö saradnju, čime je stranka dobila značajan utjecaj na kreiranje državnih politika. Takva pozicija omogućila je SD-u da iz opozicione snage koja kritizira politički establišment preraste u stranku koja direktno učestvuje u oblikovanju državne politike. Za njih je ovogodišnja kampanja zato trebala biti svojevrsna potvrda političke transformacije – od nekadašnjeg autsajdera do stranke spremne za direktno učešće u vlasti. Premijer Kristersson je još tokom kampanje najavio da bi, u slučaju pobjede desnog bloka, Švedski demokrati dobili i važne ministarske funkcije. Rezultat izbora, međutim, nije potvrdio taj scenarij. Pad sa drugog na treće mjesto Švedski demokrati su na izborima izgubili dio podrške i pali na treće mjesto među najvećim političkim strankama u zemlji. To je posebno značajno jer su na prethodnim izborima postali druga najveća politička snaga, a njihov cilj bio je dodatno povećati utjecaj i konačno dobiti formalno mjesto u vladi. Umjesto toga, desno orijentirane stranke sada se suočavaju s problemom formiranja stabilne parlamentarne većine. Upravo zbog toga SD-u je, barem za sada, zatvoren put prema izvršnoj vlasti. „Ono što smo vidjeli jučer bila je historijska prepreka za Švedske demokrate“, rekao je Niclas Nilsson, predavač i istraživač u antirasističkoj fondaciji Expo. On podsjeća da je stranka na svakim parlamentarnim izborima od osnivanja 1988. godine bilježila izborni rast. Ovogodišnji rezultat zato predstavlja svojevrsni prekid višedecenijskog trenda. Åkesson priznao gubitak glasova, ali tvrdi da su i dalje pobjednici Vođa Švedskih demokrata Jimmie Åkesson djelovao je vidno iznenađeno kada se u izbornoj noći obratio pristalicama. Iako je priznao da je stranka izgubila nekoliko procentnih poena, pokušao je rezultat predstaviti kao uspjeh, poručivši da su SD i dalje „pobjednici“. Åkesson je pritom nagovijestio i mogućnost da je politička strategija stranke posljednjih godina utjecala na gubitak dijela birača. Posebno je spomenuo odluku da SD nastupi kao kooperativan partner Liberalima, odnosno da se pozicionira kao dio šireg desnog političkog projekta, umjesto kao oštra opoziciona snaga. To je potencijalno važna promjena za stranku koja je godinama gradila politički identitet upravo na kritici etabliranih političkih partija. Jesu li birači prešli prema umjerenoj desnici? Za sada je prerano donositi konačne zaključke o tome zbog čega su Švedski demokrati izgubili dio podrške. Međutim, jedan od mogućih razloga mogao bi biti prelazak dijela njihovih birača prema Umjerenoj stranci, koja je na izborima ostvarila relativno dobar rezultat. Ukoliko su birači desnice procijenili da je upravo Umjerena stranka efikasniji politički izbor za provođenje politika koje podržavaju, SD bi se mogao suočiti s novim problemom: kako zadržati svoje birače dok istovremeno ostaje dio šireg desnog političkog bloka. To je posebno osjetljivo pitanje jer se SD posljednje četiri godine nalazio u neobičnoj političkoj poziciji. Stranka je imala velik utjecaj na vladu, ali istovremeno nije formalno bila njen dio. Takva kombinacija omogućila joj je da učestvuje u donošenju odluka, ali i da izbjegne punu političku odgovornost koju sa sobom nosi ministarska funkcija. Nakon četiri godine bliske saradnje s vladom, ta mogućnost postaje sve manja. Švedski demokrati više nisu antiestablišmentska stranka? Jedna od ključnih promjena koja bi mogla objasniti izborni rezultat jeste činjenica da SD više teško mogu predstavljati sebe kao političku alternativu establišmentu. Njihov utjecaj na vladu Ulf Kristerssona učinio ih je dijelom političkog sistema protiv kojeg su ranije nastupali. „Nakon četiri godine bliskog učešća u radu vlade, Švedski demokrati više ne mogu tvrditi da su antiestablišmentska stranka na isti način kao ranije“, smatra Nilsson. To bi moglo biti posebno važno za birače koji su SD podržavali kao protestnu opciju, a ne nužno samo zbog njihovih konkretnih političkih stavova. Na ovogodišnjim izborima izlaznost je bila oko 80 posto, što je relativno nisko za švedske standarde. I slabiji odziv birača mogao je utjecati na rezultat, posebno ako su određene društvene i biračke grupe bile manje motivirane da izađu na izbore. Politika SD-a postala dio švedskog političkog mainstreama Paradoks političkog uspjeha Švedskih demokrata jeste u tome što su neke od politika koje su ih ranije izdvajale od drugih stranaka danas postale dio šireg političkog diskursa. Među njima su restriktivniji odnos prema migraciji, stroži pristup kriminalu i kaznenoj politici te znatno zahtjevniji pristup integraciji stranaca. SD godinama zagovara politiku prema kojoj bi ljudi koji dolaze u Švedsku trebali prihvatiti švedske društvene norme i značajno se prilagoditi dominantnoj kulturi. Istovremeno, njihov politički utjecaj nije ostao ograničen samo na desnicu. Socijaldemokrati, tradicionalno najvažnija stranka švedskog centra-lijevo, nakon izbornog poraza 2022. godine također su pomjerili dio svojih politika prema desno, posebno kada je riječ o kriminalu, migraciji i integraciji. Time je SD ostvario važan politički cilj čak i bez formalnog ulaska u vladu: teme i stavovi koje je ranije zastupala uglavnom samo krajnja desnica postali su dio šire političke rasprave. Šta sada čeka Švedske demokrate? Budući položaj SD-a u velikoj mjeri zavisit će od toga kakva će vlada biti formirana. Ukoliko Umjerena stranka na kraju uđe u koaliciju sa Socijaldemokratima, Švedski demokrati bi mogli postati najveća opoziciona stranka. To bi im omogućilo da zadrže veoma vidljivu ulogu na nacionalnoj političkoj sceni i da ponovo preuzmu poziciju snažne opozicione sile. Druga mogućnost je da Socijaldemokrati uspiju formirati vladu bez Umjerenih. U tom slučaju SD bi ponovo bili potpuno izvan izvršne vlasti, ali bi mogli pokušati iskoristiti opozicionu poziciju kako bi utjecali na javnu raspravu i politički kurs zemlje. U oba scenarija njihov izborni poraz ne znači nestanak političkog utjecaja. Naprotiv, Švedski demokrati ostaju jedna od najvažnijih političkih snaga u zemlji. Hoće li stranka sada otići još više udesno? Upravo bi način na koji SD odgovori na izborni poraz mogao biti ključan za budućnost švedske politike. Jedan od mogućih scenarija jeste pokušaj stranačkog rukovodstva da ponovo mobiliše najodaniji dio biračkog tijela tako što će dodatno zaoštriti političku retoriku. Bez potrebe da odgovaraju koalicionim partnerima, SD bi mogli imati više prostora za pomjeranje prema još tvrđim stavovima o migraciji, kriminalu, integraciji i nacionalnom identitetu. Nilsson upozorava da bi takav razvoj događaja mogao imati dugoročne posljedice. Ukoliko stranka zaključi da je izgubila glasove zato što je postala previše umjerena i institucionalizirana, mogla bi pokušati vratiti podršku pomjeranjem još više udesno. To bi, međutim, moglo dodatno zaoštriti političku atmosferu u Švedskoj. Krajnja desnica i dalje ima snažnu bazu Izborni rezultat Švedskih demokrata ne znači da je podrška krajnjoj desnici u Švedskoj nestala. Naprotiv, krajnje desničarske grupe i pokreti i dalje pokušavaju privući nove članove, posebno među mlađim ljudima. U posljednjih nekoliko godina u zemlji su se pojavile takozvane „aktivne klubove“ krajnje desnice, grupe koje koriste direktniju mobilizaciju i organizovanje izvan tradicionalnih političkih struktura. Njihovo djelovanje pokazuje da politički utjecaj krajnje desnice ne zavisi isključivo od rezultata u parlamentu. Čak i ako Švedski demokrati ostanu izvan vlade, ideje koje su godinama unosili u politički prostor već su ostavile dubok trag na švedsku političku debatu. Zbog toga se ovogodišnji izbori mogu posmatrati na dva načina. S jedne strane, rezultat predstavlja prvi ozbiljan prekid dugogodišnjeg izbornog uspona Švedskih demokrata i udaljava ih od neposrednog ulaska u vladu. S druge strane, stranka ostaje snažna politička sila, dok su mnoge teme koje je nekada zastupala kao politički autsajderi danas dio glavnog toka švedske politike. Upravo zato izborni poraz SD-a možda neće označiti kraj njihovog utjecaja, nego početak nove faze u kojoj će se odlučivati hoće li stranka pokušati ponovo osvojiti vlast iz umjerenije pozicije ili će, nakon gubitka dijela birača, krenuti još odlučnije prema krajnjoj desnici.
IZVOR: federalna.ba