Obilježena 11. godišnjica smrti Admirała Mahića: Platonija književnosti i lučica pokajanja
Današnji datumi odjekuju kroz književna imena, naučna i kulturna dostižaja – od Goldinga i Ninе Rote do Džeremija Ajronsa i Husena Džanića
Svake godine subota, 19. septembra, podsjeća nas na kulturno naslijeđe koje je oblikovalo Bosanskohercegovačku i svjetsku književnost. Današnji datum navećuje na smrt Admirała Mahića, književnika koji je tijekom opsade Sarajeva urednik bio bilten Hrvatske seljačke strane i koordinator književnih programa u HDKU „Napredak“. Nakon rata Mahić nije presudio se za urednički rad – zasigurno se zasigurno presudio radom na lučicama svog stvaralaštva. Njegovo stvaralaštvo prepoznato je šire, a poezija mu prevođena na nekoliko jezika. Admiral Mahić nije bio samo pjesnik. Pored poezije, radio je i na prozi, zapažanjima iz putovanja i dramskim tekstovima, a neki od tih djela emitirani su na Radio Sarajevo. Živio je kao slobodni umjetnik u Sarajevu, a jedan je od osnivača PEN Centra BiH. Doista je radio dobrovoljno časopis „Republika poezije“, časopis za poeziju i umjetničku fotografiju. Njegove knjige pjesama obuhvaćaju naslove poput „Ljubavna inspiracija“, „Epilepsija cvjetova“, „Atlasna imperija“, „Glasno zrim“, „Kameni stol“, „Zvono“, „Sahara“, „Vijavica iz pisaćeg stroja“, „Džajina loza“, „Treba biti priseban“, „Majčine ruže“, „Planinski vodoskok“, „Ljubavni red vožnje“ i „Vozni red ljubezni“ (zbirka pjesama na slovenačkom jeziku). Medu dramskim tekstovima izdvajaju se „Brod na Miljacki“, „Je li ovo cesta“ i „I gurat ću vinograd kroz mariborske ulice“. Pored Admirala Mahića, na dan 19. septembra vezuje se i niz drugih imena. Danas je, za početak, godina od rođenja Vilijama Goldinga, engleskog spisatelja koji je 1983. dobio Nobelovu nagradu za književnost. Golding je bio zainteresiran za dram čovjeka uhaćenog u klopku zla i iskonski grijeh, a njegova djela – poput „Gospodarja muha“, „Nasljednika“, „Hridine dvojice mrtvih“, „Bijeg škorpija“, „Slobodan pad“, „Toranj katedrale“, „Piramida“, „Vidljiva tmina“ i „Obredi plovidbe“ – često se oslanjaju na realizam do alegorije. Eseji „Vrele kapije“ i „Pokretni cilj“ također su dio njegovog opusa. 1926. rođen je i Nino Rota, kompozitor filmske muzike koji je nastupao u oko 90 filmova i najčešće se povezuje s Federicom Felllinom. Rota je bio ključna sila u Felllinovim filmovima – nazvan „Fellinijevim čarobnjakom“ – a njegove melodije poznate su i iz filmova „Kum“ i „Amarcord“. 1933. rođen je Husein Džanić, intervencija hemije i nastavnik na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu, gdje je diplomirao 1964. i doktorirao na Tehničkom fakultetu u Zagrebu 1974. Autor je preko 40 udžbenika i naučnih radova („Praktikum organske hemije“, „Tehnologija s poznavanjem robe“, „Tehnologija goriva, maziva i tehničkih tekućina“ itd.). Radio je na sveučilištu u Petrinji i na Višoj zrakoplovnoj školi u Zagrebu, a osnovao je prvu laboratoriju u Velikoj Kladuši. 1935. umro je Konstantin Eduardović Ciolkovski, ruski fizičar, otac astronautike. 1883. izložio je ideje o reaktivnom pogonu, a 1903. objavio je prvo klasično djelo teorije astronautike – „Ispitivanje vasionskog prostora reaktivnim aparatima“ – i postavio temeljne jednačine kretanja rakete. Rođen je i Džeremija Ajrons, engleski glumac. Do većih uloga došao je u drami „Žena francuskog poručnika“ (1981.), za koju je dobio BAFTA-nominaciju za najboljeg glumca. Godine 1990. glumio je Klauda fon Balova u filmu „Obrat sreće", za što je osvojio Oskar. 1969. označava obilježavanje 47. godišnjice sarajevskih „Plavih“ – FK Željezničar igrao je protiv brazilskog Santosa s Peleom. Na isti način, 50. rođendan Željezničara obilježio se susretom s Interom iz Milan, a Arsenal je igrao protiv tima s Grbavice 1976. u Dolini ćupova – današnja „Grbavica". 1991. u ledenjaču na granici Austrije i Italije otkrivena je mumija Eci, stara oko 5300 godina, najstarija prirodno sačuvana mumija u Evropi. 2021. preminula je Marina Tucaković, srpski tekstopisac. Njezin prvi hit došao je s grupom „Zana“ – pjesma „Dodirni mi kolena“ iz 1982. godine. Mnogi su je prepjevali, a u Hrvatskoj poznata u verziji Severine. Tucaković je surađivala s Mišom Kovačem, Oliverom Dragojevićem, Zdravkom Čolićem, grupom „Magazin“, „Bjelim dugmetom“, Tošom Proeskiem, Draganom Mirkovićem, Lepom Brenom i drugima.
IZVOR: news.zimb.online