Projekcija Frica Langa "Ubica M" u Vijećnici Banski dvor: Film zabranio Goebbels, a režiser napustio Njemačku
BANJALUKA – U utorak, 22. septembra, u 19:30 u Vijećnici Kulturnog centra Banski dvor održaće se projekcija filma Frica Langa "Ubica M", a nakon projekcije razgovor o filmu vodi dramaturg Slaviša Radan.
BANJALUKA – U utorak, 22. septembra, u 19:30 u Vijećnici Kulturnog centra Banski dvor održaće se projekcija filma Frica Langa "Ubica M", a nakon projekcije razgovor o filmu vodi dramaturg Slaviša Radan. Prema rečima dramaturga, Fritz Lang pripadao je njemačkoj školi ekspresionizma i rođen je u Beču 1890. godine. Njegova majka je bila Jevrejkinja koja se prešla u katoličanstvo, pa se Lang odgajao u tom duhu i kasnije se predstavljao kao rođeni katoličar. Tijekom Prvog svjetskog rata Lang je služio u austrijskoj vojsci, borio se u Rusiji i Rumuniji i tri puta je pogunjen. Već 1916. godine, tijekom oporavka, zapisivao je ideje i scenarije za buduće filmove. Kratko je radio u bečkom pozorištu, a zatim je postao scenarista, da bi ubrzo nastupao kao režiser u njemačkom studiju UFA, a kasnije i u Nero filmu. Godine 1920. Lang se upoznao sa Teom von Harbou, svojom budućom ženom; zajedno su pisali scenarije za gotovo sve njegove filmove od 1921. do 1933. godine.<br><br>Nakon Prvog svjetskog rata Njemačka je prolazila kroz društvenu i ekonomsku krizu, raspad moralnih vrijednosti i osjećaj poraza, pa su se filmčki stvaraci okrenuli fatalizmu i fantastici. Tokom tog perioda nastali su "Metropolis" (1927.) i "Testament doktora Mabuzea" (kraj 1932.). Kada su Nacisti stigli na vlast u januaru 1933., već 30. marta zabranili su "Testament doktora Mabuzea" kao provokativan film. Ministar propagande Joef Goebbels je Lang pozvao u svoju kancelariju, obavijestio ga o zabrani, a ipak ga, impresioniran radom, posebno filmom "Metropolis", ponudio rad kao direktor njemačkog filmskog studia UFA.<br><br>Lang je bio zabrinut zbog svog jevrejskog nasljeđa jer bi prema Nirnberškim zakonima mogao biti prepoznat kao Jevrej. Njegova je žena Tea podržavala naciste i čak se 1940. pridružila vodećoj partiji, pa se Lang ubrzo razveo i napustio Njemačku 1934. godine, otišavši u Pariz. "Ubica M" je Langov prvi zvučni film, pa zato nema nepotrebnih dijaloga, a značajan je broj dugačkih kadrova u kojima se ništa ne govori, poput scena kada se na kraju filma hvata ubica. Priča se zasniva na stvarnim događajima opisanim u novinskoj reportaži Egon Jakobsona.<br><br>Koristeći ekspresionističku tradiciju – izrazito izložen dekor, igra svjetla i sjene, neobični kamera uglovi – Lang je sa velikim majstorstvom prebacio noćne more i strahove na filmsko platno. Snažnom vizuelnošću i kreativnošću u korištenju zvuka sugestivno gradi tjeskobnu i paranoičnu atmosferu unutar povećanog dramatičnog intenziteta. Svaki kadar je izrazito promišljen, uključujući i onaj na filmskom plakatu (u kojem se snima inspektorovo nožno), što je primjer eksperimentiranja sa perspektivom – kamera odozdo. Kadar je izuzetno groteskan, vjerojatno i provokacija, jer prikazuje inspektorovo međunožje kao vanjski prikaz njegove duševne napetosti, što se na filmu danas ne može lako vidjeti.<br><br>Fritz Lang je cijeli svoj opus temeljio na naglašenim suprotnostima: svjetlu i tmini, javnom i skrivenom, racionalnom i iracionalnom, zakonu i kriminalu, posebno u "M" – voljnom i sudbinskom. Kroz osnovne osjećaje poput straha, tjeskobe, mržnje i ljubavi, film prikazuje ljudski unutrašnji svijet. Posebno zanimljiva je mogućnost iracionalnog i sudbinskog u svijetu okruženom okrutnim silama zla, u mističnoj igri moćnika, žrtava i sudbine. Upravo u ovom filmu izopačenje vidljivih aspekata vanjskog svijeta simboliše rastrojenost unutrašnjeg, duševnog života protagoniste – podvojene ličnosti, zaključuje Radan.
IZVOR: news.zimb.online