EU razmatra novi model partnerstva: Kanada, Australija i Novi Zeland mogli slijediti "treći put"
Predsjednica EP Roberta Metsola poručila da biAustralija i Novi Zeland mogli slijediti Kanadu u novoj vrst odnosa s EU, koja se opisuje kao "treći put" između punopravnog članstva i statusa kandidata
Evropska unija razmatra potpuno novi oblik partnerstva s demokratskim državama izvan Europe. Nakon što je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen predložila da Kanada postane prvi „pridruženi član" EU, predsjednica Evropskog parlamenta Roberta Metsola poručila je da bi Australija i Novi Zeland mogli slijediti isti put. Metsola je u razgovoru za Euronews opisala ovaj model kao svojevrsni „treći put" između punopravnog članstva u EU i statusa zemlje kandidata. „Postoje zemlje s kojima želimo izgraditi znatno dublje veze. Nema sumnje da će se ovoj inicijativi priključiti i drugi partneri te nam pokucati na vrata. U ovim vremenima nestabilnosti, posjedovanje pouzdanih prijatelja od ključne je važnosti", kazala je Metsola. Za sada, međutim, nije riječ o već uspostavljenom pravnom statusu. „Pridruženo članstvo" ne postoji u sadašnjim ugovorima EU-a, a detalji eventualnog modela tek treba da budu dogovoreni. Za njegovo uspostavljanje bila bi potrebna saglasnost svih 27 članica EU. Nova vrsta odnosa s Kanadom trebala bi, prema dosadašnjim najavama, obuhvatiti oblasti poput kritičnih sirovina, energije, odbrane, umjetne inteligencije, digitalnih tehnologija i sigurnih lanaca snabdijevanja. Kanadski premijer Mark Carney podržao je prijedlog i poručio da Kanada i EU trebaju produbiti saradnju. Ottawa već ima razvijene odnose s Briselom, uključujući trgovinski sporazum CETA, dok je Kanada ove godine postala i prva neevropska država koja je učestvovala u EU programu SAFE za zajedničke odbrambene nabavke. Metsola je kao moguće buduće partnere posebno spomenula Australiju i Novi Zeland. Obje države već imaju trgovinske odnose s EU, a prema njenim riječima, saradnja bi mogla obuhvatiti trgovinu, kritične minerale, digitalni sektor i pitanja zaštite djece na internetu. Prijedlog za Kanadu već je izazvao reakciju Washingtona. Američki predsjednik Donald Trump kazao je da bi, ukoliko procijeni da je takav potez neprijateljski prema SAD-u, mogao uvesti „veoma ozbiljne carine" Evropskoj uniji ili čak ograničiti trgovinu. Trump je prijedlog nazvao „smiješnim" i zaprijetio novim trgovinskim mjerama. Carney je, s druge strane, naglasio da približavanje Kanade Evropi nije pokušaj stvaranja bloka protiv Sjedinjenih Američkih Država, već nastojanje da Ottawa proširi i produbi svoje međunarodne odnose. Novi prijedlog otvara i pitanje odnosa EU prema zemljama koje već godinama prolaze kroz formalni proces evropskih integracija. Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora i Sjeverna Makedonija ostaju dio postojećeg procesa proširenja, koji podrazumijeva ispunjavanje političkih, pravnih i ekonomskih kriterija i usklađivanje s pravnom tekovinicom EU. Za razliku od toga, model koji se sada razmatra za Kanadu bio bi novi oblik odnosa za državu koja nije evropska i ne traži punopravno članstvo. Upravo zbog toga ostaje otvoreno pitanje kako bi eventualno uvođenje „pridruženog članstva" utjecalo na širu politiku EU prema državama kandidatima i potencijalnim kandidatama. Za sada je, međutim, prerano govoriti o tome da Kanada, Australija ili Novi Zeland imaju „bržu traku" ka EU. Model još nije pravno definisan, a njegov sadržaj i odnos prema postojećim procesima proširenja tek treba da budu razrađeni.
IZVOR: news.zimb.online