Kako se čini: Bankari i top 10 notara u Srpskoj prošle godine zaradili više od 270 miliona KM
Deset najprofitabilnijih notarskih kancelarija i osam poslovnih banaka sa sjedištem u Republici Srpskoj ostvarili su u protekloj godini ukupnu čistu neto dobit od 270.339.735 KM...
Deset najprofitabilnijih notarskih kancelarija i osam poslovnih banaka sa sjedištem u Republici Srpskoj ostvarili su u protekloj godini ukupnu čistu neto dobit od 270.339.735 KM, podaci su Agencije za posredničke, informatičke i finansijske usluge (APIF). Poređenja radi, osam finansijskih giganata u bankarskom sektoru uknjižilo je neto dobit od 266.927.021 KM, dok je deset vodećih notara prihodovalo čistih 3.412.714 KM neto dobiti, uz ukupne prihode koji iznose 5.525.772 KM. Dodatnu pogodnost za oba sektora predstavlja i poreski okvir u Srpskoj, jer se na ostvarenu dobit plaća svega 10 odsto poreza, dok se zarada u gotovini izvlači bez poreza na dividendu, jer on u Republici Srpskoj ne postoji. Bankarski sektorFinansijski izvještaji APIF-a pokazuju da ubjedljivo najveću neto dobit u bankarskom sektoru u prošloj godini ostvarila je Nova banka, koja je sa 95,36 miliona KM neto dobiti (uz ukupne prihode od 222,81 milion KM) ubjedljivo prva po zaradi u Srpskoj. Na drugom mjestu po profitabilnosti nalazi se NLB Banka, koja je uknjižila čistu dobit od 57,34 miliona KM uz prihode od 141,24 miliona KM. Slijede ih ATOS BANK sa neto dobiti od 35,03 miliona KM (prihod 91,02 miliona KM) i UniCredit Bank, koja je ostvarila 32,80 miliona KM čiste zarade uz ukupne prihode od 86,38 miliona KM. Sredinu liste po dobiti zauzima Addiko Bank sa 26,87 miliona KM neto dobiti (prihod 82,84 miliona KM), dok je MF banka zabilježila 14,71 milion KM čiste zarade (prihod 73,27 miliona KM). Na začelju liste banaka sa sjedištem u Srpskoj nalaze se Naša banka, koja je ostvarila 2,43 miliona KM neto dobiti uz prihode od 25,52 miliona KM, te BPŠ banka sa uknjiženih 2,35 miliona KM čiste dobiti i prihodom od 27,34 miliona KM. NOTARSKE KANCELARIJE Na čelu rang-liste deset najuspješnijih notara u Srpskoj po čistoj zaradi nalazi se Dalibor Puhalo iz Banjaluke, čija je kancelarija sa pet zaposlenih uknjižila rekordnu neto dobit od 559.786 KM uz ukupni prihod od 775.536 KM. Odmah iza njega pozicionirao se notar Srđan Đorđa iz Istočne Ilidže, koji je sa istim brojem radnika ostvario 455.730 KM dobiti uz 690.729 KM ukupnog prihoda. Treće mjesto drži banjalučki notar Borislav Radić, koji je sa svega tri zaposlena radnika ostvario visoku čistu dobit od 453.355 KM i prihod od 680.945 KM. Među pet najprofitabilnijih uvrstili su se i notar Smajo Ćeman iz Doboja sa ostvarenom dobiti od 330.003 KM (prihod 492.047 KM, četiri zaposlena), kao i notar Andrej Golić iz Banjaluke, čija je kancelarija sa pet zaposlenih zaradila čisto 325.670 KM uz 530.725 KM prihoda. Šesto mjesto po visini neto dobiti zauzima banjalučki notar Ognjen Bogdanić sa 317.465 KM (prihod 514.774 KM, pet zaposlenih), a slijedi ga notarska kancelarija Milke Đaković iz Laktaša, koja je sa šest radnika uknjižila 281.547 KM dobiti (prihod 535.086 KM). Rang-listu deset najuspješnijih zatvaraju notari Sanda Josić iz Prijedora sa 242.609 KM neto dobiti (prihod 452.474 KM, tri zaposlena), Jelena Bulatović iz Banjaluke sa 240.357 KM dobiti (prihod 422.364 KM, pet zaposlenih) i Slađa Iveljić, takođe iz Banjaluke, koja je sa pet zaposlenih ostvarila 206.192 KM čiste zarade uz prihod od 431.092 KM. MONOPIL I IZRABLJIVANJE GRAĐANA Komentarišući ove finansijske pokazatelje, ekonomista Predrag Mlinarević navodi da je priča o visokim zaradama notara direktno povezana sa činjenicom da se regulacijom na ovom tržištu praktično ograničava konkurencija. – De facto na određenom prostoru imate pravilo da postoji jedan ili dva notara. To na neki način predstavlja opstrukciju konkurencije i kartelisanje, da se tako izrazim u ekonomskom smislu. Imate postojanu i stabilnu tražnju za ovjeravanjem ugovora, a nekadašnje radnje koje je sprovodio sud prenijete su na javne bilježnike. Njima je obezbijeđen siguran prihod i visoka zarada zahvaljujući činjenici da nemaju konkurenciju, a da tražnja znatno raste kada je na snazi bum na tržištu nekretnina. Dovedeni su u poziciju da stvaraju ogromne prihode, jer su skoro pa monopolisti na određenoj teritoriji – kaže Mlinarević. On naglašava da kada u ekonomiji postoji monopol na određenom tržištu, država mora uvesti regulaciju cijena kako ponuđač ne bi iskoristio taj položaj za izrabljivanje potrošača. – Ako je notarima rečeno da je u redu da nema previše konkurencije kako se ne bi obesmislila ta djelatnost, onda se mora voditi računa o tome da oni ne mogu utvrđivati previsoke cijene notarskih usluga. Pitanje je da li je normalno da neko sa tri, četiri ili pet zaposlenih ostvaruje ovoliku zaradu sa notarskom kancelarijom? To je urađeno na uštrb građana koji su morali da povećaju svoje troškove za te usluge. Zato bi gornji limit cijena trebalo odrediti tako da notarima obezbijedi pristojnu zaradu, a da sa druge strane ne bude izrabljivanje građana – izjavio je Mlinarević. Podsjećamo, Srpskainfo je ranije pisala o birokratskom opterećenju građana prilikom kupovine nekretnina. Pored visokih cijena kvadrata i kamatnih stopa, kupci moraju iz vlastitog džepa odmah izdvojiti i do 5.000 KM za prateće troškove – od troškova obrade kredita koji koštaju i preko 1.000 KM, preko obaveznih notarskih ugovora i taksi RUGIPP-a, pa sve do osiguranja. Govoreći o bankarskom sektoru, Predrag Mlinarević upozorava na trend u kojem nekamatonosni prihodi počinju da dominiraju u strukturi ukupne zarade banaka. On je objasnio da su banke posredničke finansijske institucije koje se bave kreditno-depozitnim poslovima, prikuplja u formi štednje, odnosno depozita, plasira u formi kredita, na jedne plaćaju pasivnu kamatnu stopu, na druge zaračunavaju aktivnu, a na razlici u kamatnoj marži ostvaruje po pravilu dobit. – Međutim, u posljednjoj deceniji težište se prenosi ka nekamatonosnim prihodima, kao što su različiti troškovi obrade, naknade za vođenje računa i pružanje usluga u platnom prometu. U bankocentričnom sistemu kakav je naš, banke su postale svojevrsni finansijski supermarketi i shvatile su da je to izuzetan način da dobro zarade – naveo je Mlinarević. Prema njegovim riječima, iako su banke formalno konkurenti na tržištu, cijene njihovih usluga ukazuju na prećutne dogovore. – Kad pogledate cijene usluga koje naplaćuju, oni se skoro pa u fening dogovore da podijele tržište. Umjesto da se iscrpljuju konkurencijom i snižavaju cijene usluga kako bi privukle klijente, banke se vode logikom da jedne drugima ne „udaraju na kašiku“. „Bolje da se dogovorimo, pa da podijelimo tržište podizanjem cijena i ostvarujemo visoke profite“. Ako nešto izgleda kao patka, hoda kao patka i kvače kao patka, onda jeste patka. Tako i ovde, ako su cijene usluga kod svih iste, onda je moralo biti dogovaranja. Takođe, otvara se i pitanje da li uopšte postoji pravni osnov da banke naplaćuju usluge obrade kredita, što je i ranije u pravnom smislu bilo problematizovano. Konkurencijsko vijeće BiH moralo bi preduzeti odgovarajuće mjere kako bi se spriječilo da se takvo ponašanje nastavi na teret građana – dodao je Mlinarević. (Srpskainfo) Foto: CB
IZVOR: news.zimb.online