Ibrahim ef. Maglajlić: 90. godišnjica smrti reisu-l-uleme i prvog predsjednika JMO-a
Danas je srijeda, 16. septembar/rujan 2026. godine, do kraja godine preostalo je još 107 dana
Na današnji dan 1936. godine, preminuo je hafiz Ibrahim ef. Maglajlić, peti po redu reisu-l-ulema u periodu Kraljevine Jugoslavije i prvi predsjednik Jugoslavenske muslimanske organizacije (JMO), a ukopan je u haremu džamije Gazanferije u Banjoj Luci. Reis Maglajlić rođen je 1861. godine u Banjoj Luci, u bogatoj i uglednoj porodici, a već kao dječak naučio je cijeli Kur’an napamet te je nakon osnovnog obrazovanja upisao Skorupovu medresu u Gornjem Šeheru, u kojoj je predavao poznati muderis Smail ef. Skopljak. Jedno vrijeme Maglajlić je boravio u Istanbulu, gdje je slušao dersove iz područja islamskih nauka kod mnogih poznatih alima tog vremena. Nakon što se vratio u rodnu Banju Luku počeo je držati javna predavanja na koja su ljudi dolazili u velikom broju. Njegova predavanja su bila veoma posjećena i cijenjena pa su mu sugrađani zajedno sa stranim dobrotvorima sagradili medresu, gdje bi svoje znanje mogao prenositi na mlađe generacije. Ta škola je nosila naziv Fejzija medresa, a u narodu je prozvana Maglajlićevom medresom. Kao vrsnom pedagogu i predavaču na upravljanje mu je povjerena i Banjalučka ruždija, pa je te dvije škole vodio do 1914., kada je imenovan za muftiju tuzlanskog. Političko i vjersko djelovanje Osnivanjem Kraljevine SHS bh. muslimani su se za svoja prava morali boriti u skupštinskim klupama, pa je počelo njihovo političko okupljanje. Na sastanku muslimanskih delegata, koji je imao karakter osnivačke skupštine, 16. februara 1919., formirana je politička stranka bosanskohercegovačkih muslimana nazvana Jugoslavenska muslimanska organizacija (JMO), a za predsjednika je jednoglasno izabran hfz. Ibrahim ef. Maglajlić. Nakon penzioniranja reisu-l-uleme Džemaludina Čauševića, 1930. godine, hfz. Ibrahim ef. Maglajlić imenovan je reisu-l-ulemom Islamske zajednice u Kraljevini Jugoslaviji. Za vrijeme njegovog mandata pokrenut je list “Glasnik” kojim se nastojalo suzbiti pogrešno mišljenje o islamu, unaprijeđen je nastavni plan i program za islamsku vjeronauku koji se primjenjivao u osnovnoj i srednjoj školi, izvršena je revizija udžbenika osnovnih i srednjih škola zbog pojedinih sadržaja, te posvećeno više pažnje svjetovnom obrazovanju. Sve do penzioniranja, 1936. godine, reisu-l-ulema Maglajlić borio se za prava muslimana i popravljanje njihovog stanja. Umro njemački fizičar Farenhajt 1736. - Umro njemački fizičar Danijel Gabrijel Farenhajt (Daniel Gabriel Fahrenheit), koji je 1726. izradio prvi termometar sa živom. Također je stvorio skalu za mjerenje temperature od 180 stepeni, nazvanu njegovim imenom, na kojoj je tačka smrzavanja na 32. stepenu, a ne na nuli kao kod Celzijusove skale. Farenhajtova skala u upotrebi je u SAD, ranije i u Velikoj Britaniji. 1859. - Škotski istraživač Dejvid Livingston (David Livingstone) u istočnoj Africi otkrio veliko jezero Njasa, koje sada dijele Malavi, Tanzanija i Mozambik. 1924. - Američka pozorišna i filmska glumica Lorin Bekol (Lauren Bacall), poznata i po tome što je bila supruga slavnog glumca Hemfrija Bogarta (Humphrey), rođena je na današnji dan. Prve zapažene uloge odigrala je u filmovima “Duboki san” i “Mračni prolaz”, ali i u komedijama “Kako se udati za milionera” i “Kreatorica”. Za uloge u brodvejskim mjuziklima “Pljesak” i “Žena godine” osvojila je nagradu Tony, a za ulogu u filmu “Ogledalo ima dva lica” dobila je Zlatni globus i nominaciju za Oskara. Godine 1999., Američki filmski institut uvrstio je Lorin Bekol među 25 najznačajnijih ženskih filmskih zvijezda u historiji. Od tada, doživljava novi uzlet u karijeri, snima filmove “Dogville” i “Birth”, oba s Nikol Kidman (Nicole). Glumila je i jednu od glavnih uloga u filmu “The Walker”. Američka filmska akademija, 14. novembra 2009., dodijelila je Lorin počasnog Oskara za životno djelo. Bekol je preminula 12. avgusta 2014. godine. Preminula operska pjevačica Marija Kalas 1977. - Preminula grčka operska pjevačica Marija Kalas (Maria Callas), jedan od najvećih soprana u historiji opere. Karijeru je započela 1947. i s ogromnim uspjehom je pjevala na najvećim svjetskim operskim scenama uloge dramskog, lirskog i koloraturnog karaktera. 1993. - Poginuo Rok Petrovič, slovenski alpski skijaš. Prvi uspjeh mu je bio naslov juniorskog svjetskog prvaka u slalomu 1983. godine u talijanskom Sestriereu. U sezoni 1985/1986. pobijedio je u pet utrka slaloma, osvojio jedno drugo i jedno treće mjesto te postao prva osoba iz bivše SFR Jugoslavije i Slovenije koja je osvojila mali kristalni globus u Svjetskom kupu. Karijeru je završio nakon Zimskih olimpijskih igara u Kalgariju. Poginuo je pri ronjenju na otoku Korčuli. Imao je samo 27 godina. 2007. - Umro Robert Džordan (Jordan), američki pisac. Književnu karijeru započeo je 1981. prvom knjigom trilogije o Felonima, a napisao je i osam knjiga o Konanu. Proslavio se pisanjem serijala “Točak vremena” (The Wheel Of Time). Nakon Džordanove smrti, njegova supruga Hariet je odabrala pisca Brandona Sandersona da završi zadnju knjigu serijala “Točak vremena”. 2011. - Preminuo Miralem Kruškić, bosanskohercegovački pjevač i novinar. Rođen je 12. jula 1937. u Trebinju. Svoje prve pjevačke korake napravio je u Doboju. Najviše se pamte njegove izvedbe pjesama "Elvira", "Manuela", "Nisam ti značio ništa", "16 godina", "Đermanina", "Krovovi", "Ljiljana", "O, Džozefin", te njegova verzija pjesme "Četiri mladića idu s Trebevića". Pjesmu "Nisam ti značio ništa" za njega je napisao Kornelije Kovač. Jedan od njegovih prvjenaca - "Za ljubav jedne ljubavi", napisao je Đorđe Novković. Svoju kasniju karijeru razvijao je u okviru okteta "Preporod". Većinu svoje muzičke karijere je radio kao novinar Radio-televizije Sarajevo. Vodio je i uređivao emisije: „Želje i pozdravi“, „Radioplov“, „Antena“ i „Miralem i gosti“. 2025. – Umro Robert Redford, američki filmski glumac, redatelj i producent, jedan od najvažnijih i najsvestranijih američkih filmskih umjetnika druge polovine 20. stoljeća. Rođen je 18. avgusta 1936. u Santa Monici u Kaliforniji. U početku karijere se pojavljivao na televiziji i u pozorišnim predstavama, a pažnju je privukao ulogom u broadvejskoj predstavi „Sunday in New York“ 1961. godine. Prvi značajniji filmski uspjeh postigao je ulogom u komediji „Barefoot in the Park“ (1967), a svjetsku slavu stekao je vesternom „Butch Cassidy and the Sundance Kid“ (1969) u kojem je glumio zajedno s Polo Njumenom (Paul Newman). Film je postao kultni klasik i otvorio mu vrata u svijet najvećih holivudskih produkcija. Njihov drugi zajednički film, kriminalistički triler „The Sting“ (1973), donio mu je nominaciju za Oskara i potvrdio njegov status zvijezde. Sedamdesete i osamdesete godine bile su vrhunac njegove glumačke karijere. Redford je tumačio glavne uloge u filmovima poput „The Candidate“ (1972), „All the President’s Men“ (1976), koji je pratio aferu „Watergate“, te „Out of Africa“ (1985), koji je osvojio Oskara za najbolji film. Uz glumu, počeo se baviti i režijom – njegov rediteljski prvjenac „Ordinary People“ (1980) donio mu je Oskara za najbolju režiju. Osim filmskog rada, Redford je bio poznat po svom doprinosu nezavisnoj kinematografiji. Osnovao je Sundance Institute i pokrenuo Sundance Film Festival, koji je postao najvažnija platforma za mlade i neovisne filmaše u SAD-u. Njegov aktivizam protezao se i na područje ekologije i ljudskih prava – godinama se zalagao za očuvanje okoliša i podržava progresivne društvene inicijative.
IZVOR: avaz.ba