Presuda koja će odjeknuti regionom: Hašim Tači danas saznaje odluku suda u Hagu
Tužilaštvo je za četvoricu optuženih zatražilo po 45 godina zatvora, dok odbrana odbacuje optužbe i traži oslobađajuće presude
Bivši predsjednik Kosova Hašim Tači (Hashim Thaçi) u srijedu će u Hagu saznati presudu u procesu za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti, zajedno s još trojicom bivših čelnika Oslobodilačke vojske Kosova (OVK). Tači je optužen za više tačaka, uključujući ubistva, mučenje i progon, zajedno s Kadrijem Veselijem (Kadri Veseli), Redžepom Seljimijem (Rexhep Selimi) i Jakupom Krasnićijem (Jakup Krasniqi). Tužioci pred Specijalizovanim vijećima Kosova zatražili su maksimalnu kaznu od 45 godina zatvora za svakog od četvorice optuženih, dok su oni odbacili navode tužilaštva. Podrška optuženima Uoči izricanja presude, hiljade ljudi okupile su se tokom vikenda u Prištini kako bi pružile podršku optuženima. Centralni gradski trg bio je ispunjen demonstrantima s crveno-crnim albanskim zastavama, a širom grada postavljeni su portreti četvorice bivših pripadnika OVK i veliki digitalni sat koji odbrojava do objave presude. Na jednom od transparenata pisalo je: "U ime naroda, proglasite ih nevinima.“ Tači je u februaru, na kraju gotovo trogodišnjeg suđenja, rekao sudijama: - Tokom cijelog života bio sam uz narod Kosova braneći slobodu, život i dostojanstvo. Uvijek sam se vodio zapadnim idealima demokratije, jednakosti i pravde.- Prema navodima tužilaca, optuženi su tokom perioda djelovanja u OVK na meti imali političke protivnike i civile koje su smatrali saradnicima i izdajnicima. Specijalizovana vijeća Kosova u Hagu, koja podržava Evropska unija, uglavnom zapošljavaju međunarodno osoblje zbog bojazni za sigurnost svjedoka. Dvojica čelnika udruženja ratnih veterana Kosova 2022. godine osuđena su zbog zastrašivanja svjedoka nakon objave povjerljivih procurjelih dokumenata. Odvojeno suđenje Tači se suočava i s odvojenim suđenjem za zastrašivanje svjedoka, koje bi trebalo početi kasnije ovog mjeseca. Nakon rata politički se uspinjao do funkcije predsjednika Kosova, ali je podnio ostavku kako bi se branio pred sudom u Hagu. U ratu na Kosovu 1998. i 1999. godine poginulo je oko 13.000 ljudi, većinom etničkih Albanaca. Borbe su okončane nakon 78 dana NATO-ovih zračnih udara na srpske snage, dok je oko milion kosovskih Albanaca protjerano iz svojih domova. Kosovo je 2008. proglasilo nezavisnost od Srbije, koju Beograd i dalje ne priznaje, a odnosi dvije strane ostaju zategnuti uprkos višegodišnjim pregovorima uz posredovanje Evropske unije i podršku Sjedinjenih Američkih Država.
IZVOR: avaz.ba