Jadranko Prlić izrazio kajanje za zločine i zatražio prijevremeno puštanje na slobodu
Sam bolno osvijestio da moje odluke nisu bile samo politički ili vojni akti, napisao je Prlić
Jadranko Prlić, nekadašnji predsjednik Vlade Hrvatske Republike Herceg-Bosne, zatražio je od Mehanizma za međunarodne krivične tribunale prijevremeno puštanje na slobodu, uz poruku da prihvata pravosnažnu presudu i ličnu odgovornost za zločine za koje je osuđen. U podnesku Mehanizmu navodi se da je Prlić još u aprilu 2024. godine dosegao prag od dvije trećine odslužene kazne, prenosi Detektor. Lična uloga i žaljenje U podnesku se navodi da Prlić prihvata razmjer i ozbiljnost zločina utvrđenih pravosnažnom presudom. - Na izričit zahtjev gospodina Prlića, ovdje se navodi da on prihvata pravosnažnu presudu u svom predmetu. Prihvata da su tokom oružanog sukoba između Hrvata i Muslimana u BiH 1992–1994. godine počinjeni teški zločini, kako je utvrđeno presudama. Prihvata svoju ličnu odgovornost za zločine za koje je osuđen“ - naveo je njegov branilac Stiven V. Beker (Steven W. Becker). Prlić je, kako se navodi, izrazio iskreno kajanje i uputio saučešće žrtvama bošnjačke nacionalnosti i njihovim porodicama. -Duboko žali zbog svoje lične uloge u počinjenju tih zločina, bilo svojim postupcima ili propustima - stoji u podnesku. Doživio promjenu Dio podneska čini i Prlićeva lična izjava o procesu suočavanja sa zločinima zbog kojih je osuđen i vlastitom odgovornošću. Naveo je da taj proces samoispitivanja nije prestao nakon njegovog ranijeg zahtjeva za prijevremeno puštanje na slobodu, već da se nastavio. - Sam bolno osvijestio da moje odluke nisu bile samo politički ili vojni akti, već da su izravno uništile konkretne ljudske sudbine, obitelji i generacije, te da trauma žrtava ne prestaje završetkom rata, već traje i danas - napisao je Prlić. Dodao je da je u procesu preispitivanja „doživio duboku promjenu u umu i srcu“. Prema njegovim riječima, ta promjena nije došla preko noći te je prešao put od negiranja i potiskivanja odgovornosti do njenog potpunog prihvatanja. Zločine čine pojedinci Prlić je u izjavi naveo da želi, u svojim sadašnjim životnim okolnostima, učiniti nešto dobro za Bosnu i Hercegovinu i doprinijeti miru, pomirenju i obnovi povjerenja među narodima i građanima. - Za BiH je naveo da se radi o njegovoj domovini kojoj želi sve najbolje, uključujući i punopravno članstvo u Evropskoj uniji - navodi se u podnesku. Posebno je istakao da se povjerenje može obnoviti samo na temeljima istine i pravde. - Zločine ne čine narodi, nego pojedinci. Zločini se moraju iskreno priznati, a ne negirati. Presude ICTY-a i MICT-a moraju se poštovati. Osuđeni ratni zločinci ne smiju se proglašavati herojima, jer to izravno i duboko vrijeđa žrtve - napisao je Prlić. Prlić je naveo i da prihvata činjenična i pravna utvrđenja iz svojih presuda, uključujući utvrđenja o etničkom čišćenju i zločinima koje su pripadnici HVO-a počinili nad bošnjačkim stanovništvom. - Osjećam neizmjerno kajanje i žaljenje zbog svoje odgovornosti za počinjene zločine i moje uloge u njima, te svim žrtvama i njihovoj rodbini izražavam najiskreniju sućut zbog izgubljenih života i pretrpljenih mentalnih i fizičkih patnji - naveo je. Život u Zagrebu Ukoliko bude prijevremeno pušten, Prlić je naveo da će živjeti sa suprugom u Zagrebu, gdje se nalaze njegove kćeri i njihove porodice, te da bi se izdržavao penzijom. Poručio je i da će ostati dosljedan stavu da se zločini ne smiju negirati niti zločinci glorificirati. Prlić je i ranije u više navrata tražio prijevremeno puštanje na slobodu, ali je Mehanizam njegove zahtjeve odbijao. Haški tribunal je u novembru 2017. godine Prlića, zajedno s još petoricom visokih zvaničnika HR Herceg-Bosne, osudio na 25 godina zatvora. Bruno Stojić, Slobodan Praljak i Milivoj Petković osuđeni su na po 20 godina zatvora. Valentin Ćorić dobio je 16 godina, dok je Berislav Pušić osuđen na 10 godina zatvora. Tokom izricanja presude 2017. godine Slobodan Praljak popio je otrov i preminuo istog dana.
IZVOR: avaz.ba