Preokret na svjetskim tržištima: Dolar skočio, zlato palo, Fed najavio još jedan udar
Svjetska finansijska tržišta u četvrtak, 17. septembra, pokušavaju da se prilagode novoj realnosti – američka centralna banka prvi put poslije više od tri godine povećala je kamatne stope, a investitorima je istovremeno poslala signal da to možda nije posljednje povećanje.
Svjetska finansijska tržišta u četvrtak, 17. septembra, pokušavaju da se prilagode novoj realnosti – američka centralna banka prvi put poslije više od tri godine povećala je kamatne stope, a investitorima je istovremeno poslala signal da to možda nije posljednje povećanje. Posljedice su se brzo prelile na gotovo sve – od akcija i državnih obveznica do dolara, zlata i nafte. Dolar je dostigao najviši nivo u sedam sedmica prema korpi vodećih svjetskih valuta, dok su prinosi na kratkoročne američke državne obveznice skočili. Zlato je pod pritiskom, a američke akcije prethodni dan završile su uglavnom u minusu. Federalne rezerve (Fed) u srijedu su povećale referentnu kamatnu stopu za 0,25 procentnih poena, na raspon od 3,75 do četiri odsto. Bio je to prvi rast kamata od 2023. godine. Još važnija za tržišta bila je poruka da bi novo zaoštravanje monetarne politike moglo uslijediti ako inflacija ne bude dovoljno brzo popuštala. Tržišta već računaju na još jedno povećanje Investitori su povećanje kamata uglavnom očekivali. Međutim, ton Feda natjerao ih je da ponovo preračunaju šta slijedi. Prema Reutersu, tržišta sada u potpunosti uračunavaju mogućnost još jednog povećanja kamatnih stopa do decembra. Upravo je to jedan od razloga jačanja američke valute i rasta prinosa na kratkoročne obveznice. Dvogodišnji prinos poslije odluke Feda porastao je na oko 4,72 odsto, dok se prinos na desetogodišnje američke obveznice zadržao oko visokih pet odsto. To je važna promjena za tržišta koja su prethodnih godina uglavnom pokušavala da procijene kada će centralne banke početi da popuštaju monetarnu politiku. Sada se pitanje ponovo okreće – koliko će kamate još morati da rastu. Wall Street reagovao padom Prva reakcija Wall Streeta nije bila pozitivna. Indeks Dow Jones završio je trgovanje u srijedu s padom od 1,2 odsto, S&P 500 izgubio je oko 0,5 odsto, dok je tehnološki Nasdaq ostao gotovo nepromijenjen. Azijska tržišta jutros nisu slijedila jedinstven pravac. Japanski Nikkei bio je u plusu oko 0,2 odsto, južnokorejski Kospi oko 0,9 odsto, a tajvanski Taiex 1,3 odsto. Istovremeno je Hang Seng u Hong Kongu pao oko 0,7 odsto, a indeks u Šangaju oko 0,4 odsto. Takva slika pokazuje da investitori još pokušavaju da procijene šta će skuplji novac značiti za kompanije i privredni rast. Zlato pod pritiskom Promjena očekivanja posebno se osjeti na tržištu zlata. Cijena zlata jutros se kretala oko 4.270 dolara za uncu, nakon pada od približno dva odsto tokom prethodna tri trgovinska dana. Više američke kamate i jači dolar u pravilu predstavljaju nepovoljnu kombinaciju za plemenite metale, jer zlato samo po sebi ne donosi kamatu. Istovremeno, srebro je jutros bilo oko 63,28 dolara za uncu. Nafta ostaje veliki problem Ipak, iza odluke Feda nalazi se problem koji se ne može riješiti samo kamatnim stopama – skupa energija. Rat s Iranom i poremećaji u snabdijevanju podigli su cijene nafte i ponovo pojačali inflatorne pritiske. Protok nafte kroz Ormuski moreuz i dalje je ograničen, dok probleme dodatno stvaraju poremećaji na saudijskoj infrastrukturi. Brent se u jutarnjem trgovanju i dalje kretao iznad 100 dolara po barelu, iako se podaci različitih tržišnih presjeka razlikuju zbog brzih promjena cijene tokom trgovanja. Reuters je jutros izvijestio i da dodatne saudijske isporuke preko Omana ublažavaju dio straha od nestašice, zbog čega je nafta izgubila dio ranijih dobitaka. Sada se gleda prema Londonu i Tokiju Fed nije jedina velika centralna banka koja je ove sedmice u fokusu. Investitori danas čekaju odluku Banke Engleske, od koje se uglavnom očekuje da zadrži kamatne stope nepromijenjenim. Međutim, mnogo važnija biće poruka o tome može li rast cijena energije natjerati britansku centralnu banku da ponovo podigne kamate. Već u petak pažnja se seli u Japan, gdje tržišta očekuju odluku Banke Japana. Reuters navodi da investitori računaju na povećanje japanskih kamata. Poslije godina u kojima su investitori čekali pojeftinjenje novca, septembar je tako donio gotovo obrnutu sliku: energija ponovo podstiče inflaciju, prinosi na obveznice su visoki, dolar jača, a najveće centralne banke ponovo razmatraju više kamate. Upravo zato odluka Feda nije ostala samo američka priča. Njene posljedice već se vide na tržištima širom svijeta.
IZVOR: nezavisne.com