Otpad preko granice: Šta se uvozi u FBiH i kako se kontroliše?
Otpad je jedan od značajnih okolišnih izazova današnjice, kako u svijetu, tako i u Bosni i Hercegovini. Kada otpad prelazi državne granice, pitanje njegovog kretanja postaje dodatno važno od toga šta se uvozi i u koju svrhu, do toga ko izdaje dozvole, kako se pošiljke kontrolišu i šta se dešava ako ne ispunjavaju propisane uslove.
Otpad je jedan od značajnih okolišnih izazova današnjice, kako u svijetu, tako i u Bosni i Hercegovini. Kada otpad prelazi državne granice, pitanje njegovog kretanja postaje dodatno važno od toga šta se uvozi i u koju svrhu, do toga ko izdaje dozvole, kako se pošiljke kontrolišu i šta se dešava ako ne ispunjavaju propisane uslove. Piše: Sendžana Muslić, Privredna/Gospodarska komora Federacije BiH U Federaciji BiH prekogranični promet otpada uređen je Zakonom o upravljanju otpadom, Pravilnikom o prekograničnom prometu otpada i drugim relevantnim propisima, dok međunarodni okvir čini i Bazelska konvencija o kontroli prekograničnog prometa opasnog otpada i njegovom odlaganju. Važno je odmah napraviti razliku između opasnog i neopasnog otpada. Uvoz opasnog otpada u Bosnu i Hercegovinu je zabranjen. S druge strane, u Federaciju BiH može se uvoziti određeni neopasni otpad, pod jasno propisanim uslovima i uz odgovarajuće dozvole. Kada je riječ o RDF/SRF gorivu, Federalno ministarstvo okoliša i turizma navodi da se u FBiH može uvoziti neopasni otpad pod ključnim brojem 19 12 10 zapaljivi otpad (gorivo dobijeno iz otpada). Uvoz je vezan za privredne subjekte koji imaju dozvole za suspaljivanje alternativnih goriva, a Ministarstvo trenutno navodi Lukavac Cement d.o.o. Lukavac i Heidelberg Materials Cement BiH d.d. Kakanj. RDF/SRF nije isto što i komunalni otpad RDF i SRF često se u javnosti jednostavno nazivaju „otpadom koji se uvozi za spaljivanje“. Međutim, riječ je o prethodno obrađenom materijalu. RDF/SRF nastaje nakon selekcije i obrade otpada u specijalizovanim postrojenjima. Materijal se priprema tako da se njegove karakteristike mogu kontrolisati i da se može koristiti kao alternativno gorivo u industriji. Drugim riječima, nije riječ o tome da se komunalni otpad iz domaćinstava direktno doveze u cementaru i spaljuje. Riječ je o materijalu koji je prethodno obrađen i koji mora zadovoljiti propisane zahtjeve kvaliteta. Koliko se RDF/SRF-a uvozi? Prema podacima Federalnog ministarstva okoliša i turizma, tokom 2025. godine Heidelberg Materials Cement BiH d.d. Kakanj imao je odobren uvoz do 22.125 tona RDF/SRF goriva, od čega je stvarno uvezeno 3.970 tona. Lukavac Cementu d.o.o. Lukavac odobren je uvoz do 80.000 tona, a uvezeno je 59.000 tona. Ove količine nisu neograničene. Maksimalne količine koje se mogu koristiti određene su okolišnim dozvolama, a njihovo povećanje zahtijevalo bi novu saglasnost nadležnih institucija. Ko kontroliše prekogranični promet? Dozvole za prekogranični promet izdaje Federalno ministarstvo okoliša i turizma, a dozvole se dostavljaju i Federalnoj upravi za inspekcijske poslove i Upravi za indirektno oporezivanje BiH, koje provode nadzor u okviru svojih nadležnosti. Za uvoz RDF/SRF-a nije dovoljna samo jedna dozvola. Dokumentacija uključuje, između ostalog, notifikaciju i dokument o prometu, odgovarajuću finansijsku garanciju ili policu osiguranja, ugovor između izvoznika i uvoznika, dokaze o dozvolama postrojenja, rutu transporta i analizu hemijskog sastava otpada. Cilj je da se zna šta se prevozi, odakle dolazi, ko ga preuzima, gdje završava i na koji način će biti iskorišteno ili obrađeno. Šta se provjerava u laboratoriji? Jedno od najvažnijih pitanja jeste šta se zapravo nalazi u RDF/SRF-u koji dolazi u cementaru. Zato se za svaku pošiljku rade hemijske analize u ovlaštenim laboratorijama, dok se dodatne kontrole mogu provoditi i u laboratorijama postrojenja koje koristi gorivo. Federalno ministarstvo navodi da svaka pošiljka mora zadovoljiti standard BAS EN 21640 – Čvrsta prerađena goriva: specifikacije i klase, odnosno kompatibilne međunarodne norme. Analizama se, između ostalog, provjeravaju: ogrjevna vrijednost – koliko energije gorivo može dati; vlaga – koliko vode materijal sadrži; pepeo – količina ostatka nakon sagorijevanja; hlor – važan za proces sagorijevanja i emisije; živa i drugi teški metali – zbog njihovog uticaja na okoliš i emisije; sumpor i azot – zbog njihovog uticaja na emisije; druge fizičke i hemijske karakteristike materijala. Kod SRF-a su posebno značajni ogrjevna vrijednost, sadržaj hlora i sadržaj žive, koji se koriste za njegovu klasifikaciju. Dakle, prije nego što gorivo uđe u proces proizvodnje, potrebno je utvrditi njegove karakteristike i provjeriti da li odgovara uslovima za korištenje u konkretnom postrojenju. Šta ako pošiljka ne zadovolji uslove? Kontrola nije samo formalnost. Ako pošiljka RDF/SRF-a ne zadovoljava zahtjeve kvaliteta, pokreće se postupak njenog povrata u državu izvoza. Prema podacima Federalnog ministarstva, tokom 2024. i 2025. godine vraćeno je pet pošiljki otpada iz Lukavac Cementa koje nisu zadovoljile standarde cementare, iako je sam materijal bio u skladu s međunarodnim standardom BAS EN 21640. Ovaj podatak pokazuje važnu stvar: nije dovoljno samo da materijal formalno odgovara međunarodnom standardu. Mora odgovarati i zahtjevima konkretnog industrijskog procesa i postrojenja koje ga koristi. A šta je sa opasnim otpadom? Kod opasnog otpada pravila su još stroža. Iako je njegov uvoz u BiH zabranjen, izvoz opasnog otpada iz BiH moguć je kroz propisani notifikacijski postupak i uz saglasnost nadležnih institucija država izvoza, tranzita i uvoza. Opasni otpad iz FBiH mogu prikupljati i izvoziti samo registrovana i ovlaštena pravna lica. Svaka pošiljka koja podliježe notifikacijskom postupku mora biti praćena odgovarajućom dokumentacijom, a njeno kretanje se prati od mjesta polaska do mjesta konačnog tretmana ili zbrinjavanja. Zašto je kontrola važna? Prekogranični promet otpada nije samo pitanje trgovine i transporta. Njegova osnovna svrha je da se spriječi da otpad završi tamo gdje može ugroziti okoliš ili zdravlje ljudi. S druge strane, otpad koji se može preraditi i iskoristiti kao sekundarna sirovina ili alternativno gorivo može imati vrijednost u cirkularnoj ekonomiji. Upravo zato je ključno da između „otpada“ i „resursa“ postoji jasna granica, a ona se mora utvrđivati na osnovu propisa, analiza, dozvola i kontrole. U konačnici, najvažnije pitanje nije samo da li otpad prelazi granicu, nego šta tačno prelazi granicu, u kojoj količini, pod kojim uslovima, ko ga preuzima i na koji način se osigurava da će biti iskorišten ili zbrinut u skladu sa propisima. U Federaciji BiH za to postoji sistem dozvola, dokumentacije, laboratorijskih analiza i inspekcijskog nadzora. Njegova efikasnost, međutim, zavisi od dosljedne primjene propisa i transparentnog praćenja svake pošiljke. Sve relevantne informacije, zakoni i pravilnici dostupni su na službenoj web stranici Federalnog ministarstva okoliša i turizma: Federalno ministarstvo okoliša i turizma – Bosna i Hercegovina – Službena web stranica federalnog ministarstva okoliša i turizma u Bosni i Hercegovini
IZVOR: n1info.ba