Predizborne ankete u BiH godinama spektakularno promašuju: Kad stranke same sebi naruče pobjedu
Od NDI-a i Ipsosa do online glasanja Klixa, historija predizbornih istraživanja u BiH prepuna je promašaja
Hercegovini, zajedno s plakatima, sloganima i obećanjima, pojavi se i ista disciplina: ankete koje javnosti pokušavaju predstaviti političku budućnost prije nego što birači uopće izađu na birališta. Problem je što historija domaćih istraživanja pokazuje gotovo nepogrešivu dosljednost katastrofalno loših i promašenih predviđanja, koja potvrđuju da u BiH doslovno ne postoje ozbiljna istraživanja i organizacije koje su u stanju iole precizno predvidjeti stvarnu volju glasača. Apsurdna anketa Najnoviji primjer je anketa portala Klix, na osnovu koje je napravljen čak i precizan raspored mandata u državnom i federalnom parlamentu. Sama anketa, međutim, ni u kom pogledu nije reprezentativno istraživanje javnog mnijenja. Glasaju čitaoci koji sami odluče učestvovati, što znači da rezultat prije govori o političkim preferencijama publike tog portala (ili barem botova koji tu dolaze po zadatku ili dogovoru s braćom Šimić, u čijem je vlasništvu ovaj portal) nego o biračkom tijelu Federacije BiH. Koliko je njihovo istraživanje apsurdno, najbolje pokazuje rezultat HDZ-a. Prema Klixovoj projekciji, HDZ i njegovi partneri ne bi osvojili nijedan od 28 mandata koji iz Federacije pripadaju Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH. U Predstavničkom domu Parlamenta FBiH dobili bi svega tri od 98 zastupnika. Na izborima 2022. ista politička grupacija osvojila je četiri državna mandata iz Federacije i 15 mjesta u Federalnom parlamentu. Da bi Klixova anketa predstavljala realnu sliku, moralo bi se vjerovati da je HDZ između dva izborna ciklusa praktično nestao među hrvatskim biračima, a da je ogromna većina njih u međuvremenu odlučila glasati za probosanske stranke. Ili je istina mnogo jednostavnija – hrvatski glasači ne čitaju Klixov portal. I dok HDZ ne ulazi u parlament, sudeći prema istom portalu, SDP i njihov kandidat za člana Predsjedništva Denis Bećirović trebali bi razvaliti na predstojećim izborima, i pored katastrofalnih rezultata vlasti Trojke koju upravo ova stranka predvodi. Svaka sličnost s bliskošću ove stranke vlasnicima portala i ogromnim novčanim transferima koje su dobili iz javnih kompanija pod kontrolom ove stranke, poput 800.000 maraka od Energoinvesta pod direktorskom palicom SDP-ovog Mirze Ustamujića, „slučajna“ je. Historija fula No, problem s anketama u BiH nije počeo s Klixom. Mnogo ozbiljnija istraživanja, rađena na navodno profesionalno odabranim uzorcima, u pravilu su spektakularno promašivala. Uoči izbora 2014. godine istraživanje NDI-a davalo je Emiru Suljagiću 19 posto podrške za bošnjačkog člana Predsjedništva, Bakiru Izetbegoviću 17, a Fahrudinu Radončiću 16 posto. Izbori su završili potpuno drugačije: Izetbegović je osvojio oko 33 posto glasova, Radončić gotovo 27, dok je Suljagić ostao na približno 15 posto. Slično je bilo i sa strankama. NDI je tada Demokratskoj fronti davao 22 posto, a SDA 14 posto. Na izborima je SDA završila na približno 28 posto, dok je DF osvojio oko 15 posto. Veliki promašaji zabilježeni su i 2018. godine. Objavljeni rezultati istraživanja NDI/Ipsosa davali su prednost Mladenu Ivaniću nad Miloradom Dodikom, te Vukoti Govedarici nad Željkom Cvijanović. Na izborima su pobijedili upravo Dodik i Cvijanović. Pred izbore 2022. Ipsosova anketa davala je Borjani Krišto prednost nad Željkom Komšićem, a konačni rezultat ponovo je bio obrnut – Komšić je uvjerljivo pobijedio s ogromnom razlikom. Vidoviti Julijan U tom kontekstu često se pojavljuje i ime Julijana Komšića, dugogodišnjeg direktora Ipsosa u Bosni i Hercegovini, jedne od najpoznatijih agencija koje su se bavile istraživanjem javnog mnijenja. Komšić je godinama jedno od ključnih imena domaće istraživačke industrije. Svi dosadašnji rezultati Ipsosa svakako su dovoljan razlog da se i njihove brojke tretiraju kao predviđanja Vidovite Džemile, potaknuta interesima naručioca ankete, a ne kao iole ozbiljan i metodološki utemeljen način istraživanja.
IZVOR: avaz.ba