Osam godina pada je gotovo – Bosna i Hercegovina ostaje u sivoj zoni
Novi Democracy Index Economist Intelligence Unita pokazuje prve znakove oporavka demokratije u svijetu, dok zemlje Zapadnog Balkana, uključujući BiH, i dalje zaostaju za evropskim standardima
Novi Democracy Index Economist Intelligence Unita (EIU) pokazuje da se, nakon osam uzastopnih godina pada, globalni nivo demokratije stabilizirao – dok Bosna i Hercegovina i dalje ostaje u kategoriji "hibridnih režima", zajedno sa dijelom zemalja regiona koje se, iako nešto bolje rangirane, i dalje bore sa istim problemima: slabim institucijama, korupcijom i nedovršenom vladavinom prava. Svake godine britanski istraživački centar Economist Intelligence Unit (EIU), dio Economist Grupe, objavljuje Indeks demokracije – jednu od najcitiranijih svjetskih mjera stanja demokratskih sloboda. Indeks obuhvata 167 zemalja i teritorija, a ocjenu od 0 do 10 svaka država dobija na osnovu 60 pokazatelja raspoređenih u pet kategorija: izborni proces i pluralizam, funkcionisanje vlade, politička participacija, politička kultura i građanske slobode. Prema konačnom rezultatu, zemlje se svrstavaju u četiri kategorije – potpune demokratije, manjkave demokratije, hibridne režime i autoritarne režime – upravo onako kako je prikazano i na aktuelnoj svjetskoj mapi koja kruži društvenim mrežama. Najnovije izdanje indeksa, koje pokriva 2025. godinu, prvi je put nakon osam uzastopnih godina bilježenja pada zabilježilo blagi oporavak: globalni prosjek porastao je sa 5,17 na 5,19 poena, dok je kod "manjkavih demokratija" i "hibridnih režima" rast bio dvostruko brži. Skoro tri četvrtine svijeta ili je poboljšalo ocjenu ili je zadržalo isti nivo u odnosu na prethodnu godinu. Na vrhu ljestvice i dalje dominiraju sjevernoevropske zemlje – Norveška, Danska, Island, Finska i Švedska – kojima se u sam vrh, na drugo mjesto, ubaci Novi Zeland. Zanimljivo je da su Sjedinjene Američke Države, dugogodišnji simbol zapadne demokratije, nastavile kliziti niz ljestvicu i sada se nalaze na 34. mjestu, i dalje u kategoriji "manjkavih demokratija", gdje se nalaze od 2016. godine. Kao razlog navodi se pad građanskih sloboda i sve dublja politička polarizacija tokom mandata predsjednika Donalda Trumpa. Iz EIU-a poručuju da podaci imaju i praktičnu, ekonomsku težinu: zemlje koje bolje kotiraju na indeksu demokratije bilježe i niži investicijski rizik, jer razvijene institucije i vladavina prava direktno smanjuju neizvjesnost za poslovanje i ulaganja – dok u autoritarnim sistemima diskreciona moć izvršne vlasti postaje glavni izvor rizika za kapital. Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, slika je i dalje daleko od povoljne. Prema posljednjim objavljenim pojedinačnim ocjenama zemalja, BiH je svrstana u kategoriju "hibridnih režima" – skupinu zemalja u kojima izbori jesu formalno slobodni, ali su ozbiljno narušeni funkcionisanje vlasti, vladavina prava i politička kultura. BiH je zabilježila blagi napredak u odnosu na prethodni ciklus, popevši se nekoliko mjesta na ljestvici, no to poboljšanje nije bilo dovoljno da zemlju izvuče iz "sive zone" između manjkave demokratije i hibridnog režima, u kojoj se nalazi već godinama. Slabu ocjenu dodatno potkrepljuju i drugi međunarodni pokazatelji: prema Indeksu percepcije korupcije Transparency Internationala, BiH se nalazi među zemljama s najlošijim rezultatom u Evropi, duboko u donjoj polovini globalne ljestvice od 180 zemalja. Kombinacija spore reformske dinamike, blokada u radu institucija i političke fragmentacije prepoznaje se i u EIU-ovoj metodologiji kao ključni razlog zbog kojeg zemlja ne uspijeva napraviti iskorak u kategoriju "manjkavih demokratija", u kojoj se nalazi većina njenih susjeda. Ostatak Zapadnog Balkana kotira nešto bolje od BiH, ali i dalje znatno ispod prosjeka zapadne Evrope. Crna Gora se izdvaja kao regionalno najbolje rangirana zemlja, sa statusom "manjkave demokratije" i blagim napretkom u odnosu na prethodni ciklus. Sjeverna Makedonija je zabilježila jedan od najvećih regionalnih pomaka unaprijed i takođe se nalazi u kategoriji "manjkavih demokratija". Srbija i Albanija zadržavaju isti status, uz blagi pad ocjene u odnosu na prethodnu godinu, što analitičari povezuju sa pritiscima na medije, izbornim procesom i funkcionisanjem parlamenta. Nijedna zemlja regiona, uključujući i one koje su napredovale u pregovorima o članstvu u Evropskoj uniji, još uvijek nije dosegla prag "pune demokratije" – kategoriju u kojoj se, pored skandinavskih zemalja, nalazi i sve više zapadnoevropskih država. Indeks demokracije nije samo akademska vježba rangiranja: on je postao i praktičan alat kojim investitori, kreditni analitičari i institucije poput Evropske komisije procjenjuju rizik i kredibilitet neke zemlje. Za BiH i region, koji su formalno na putu ka članstvu u EU, ovakvi pokazatelji direktno ulaze u godišnje izvještaje Evropske komisije o napretku i utiču na tempo pregovora. Slaba ocjena funkcionisanja vlasti i vladavine prava – dvije kategorije u kojima BiH tradicionalno najlošije prolazi – upravo su i dvije oblasti koje Brisel najčešće ističe kao preduslov za dalje napredovanje. Drugim riječima, mjesto na ovoj mapi nije samo statistička kurioznost. Ono oslikava koliko će građani moći vjerovati u to da njihov glas nešto mijenja, koliko će institucije biti otporne na političke pritiske i, u krajnjoj liniji, koliko će brzo – ili sporo – zemlja napredovati na putu ka evropskim integracijama.
IZVOR: oslobodjenje.ba