Hrvatska postavila rampu Crnoj Gori: Može li isto jednog dana uraditi BiH?
Od Izbornog zakona i statusa Hrvata do granice i imovine, između Zagreba i Sarajeva postoje otvorena pitanja koja bi mogla dobiti novu težinu ako BiH ozbiljnije napreduje prema članstvu u EU.
ZAGREB, PODGORICA, SARAJEVO - Plan Crne Gore da za dvije godine postane članica EU mogao bi doći u pitanje ako Hrvatska nastavi insistirati da se prvo riješe sva bilateralna otvorena pitanja. To ne bi bilo prvi put da zemlja članica EU blokira drugu zemlju dok se ne riješe pitanja koja ona smatra spornim. Na primjer, i Grčka i Bugarska blokirale su Sjevernu Makedoniju, a i Slovenija je blokirala Hrvatsku zbog Piranskog zaliva kada je Hrvatska pregovarala o članstvu. Hrvatska je blokirala nekoliko poglavlja, a od Crne Gore očekuje da isplati odštete preživjelim logorašima iz proteklog rata, uradi više na pronalaženju nestalih, procesuiranje svih ratnih zločina i rješavanje svih imovinsko-pravnih pitanja Hrvata u Crnoj Gori. Čeka li i BiH isti problem? Imajući u vidu dosadašnju praksu, vrlo je izvjesno da bi se sa sličnim blokadama mogla susresti i BiH, posebno jer Hrvatska uporno i dosljedno godinama traži da se riješi pitanje Izbornog zakona BiH na način da se garantuje da Hrvati mogu izabrati jednog od tri člana Predsjedništva BiH, kao i da se riješi pitanje podjele vlasti unutar FBiH između Hrvata i Bošnjaka. Neki to vide kao prikriveno nastojanje da se uspostavi novi entitet u kojem bi Hrvati imali većinu, dok drugi misle da se radi samo o preraspodjeli moći i uticaja unutar agencija i organizacija u entitetu. Ilustrativan primjer za ovaj problem bi bilo pitanje novog preduzeća za snabdijevanja gasom BiH. Više od četiri godine trajala je borba između Mostara i Sarajeva ko će upravljati novim preduzećem koje bi gas dobijalo iz Hrvatske. Problem je privremeno riješen samo zato što su SAD politički stale iza svog preduzeća bliskog s najbližim saradnicima porodice Tramp i objasnile i jednima i drugima zašto je važno da oni budu na čelnoj poziciji. Osim toga, postoje i druga neriješena ili neuralgična pitanja, poput neriješene granice, odlaganja nuklearnog otpada blizu granice sa BiH, imovine i drugih pitanja. Istine radi, Hrvatska je do sada uvijek bila konstruktivna kad je u pitanju bh. evropski put, ali je isto tako tačno da BiH do sada nije ni napravila napredak na osnovu kojeg bi Hrvatska, eventualno, ispostavila svoje zahtjeve. "Sve je do političke volje" Miloš Šolaja, profesor na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci, smatra da su sva eventualna pitanja između Hrvatske i BiH i rješiva i nerješiva, u zavisnosti od političke klime i toga kako će se posložiti međusobni odnosi. "Problem Hrvata se politički može riješiti, za mene je veći problem pitanje granice kod Kostajnice, zato što je to konkretna stvar, da li će granica ići po ovoj ili onoj liniji, znači sadašnjim ili bivšim tokom rijeke. Ali i to je stvar volje i međusobnih odnosa", smatra on. Ako se prati hrvatska politika još otkad je predsjednik bio Ivo Josipović, čini se da je Hrvatska postavila svoje dugoročne i kratkoročne prioritete. U kratkoročne prioritete, odnosno one koji se moraju riješiti odmah su ekonomski odnosi i pristup bh. tržištu, i to pitanje je riješeno uz pomoć EU praktično na početku hrvatskog članstva. Dugoročno pitanje je status Hrvata, a za sva ostala pitanja Hrvatska je često pokazivala volju i spremnost da pomogne u njihovom rješavanju. Na primjer, izašla je u susret BiH kad je u pitanju brza cesta i most na Savi, status profesionalnih vozača u EU, pomoć pri usvajanju Pravne stečevine EU, odnosno evropskog zakonodavstva, i brojnim drugim pitanjima. To sugeriše da bi hrvatska strategija mogla biti da je, ako pitanje Hrvata ne bude riješeno na način koji oni to očekuju, ovo pitanje na kojem će postaviti rampu, a da će za sva ostala "manja" pitanja pokazati konstruktivnost i prema BiH i prema Briselu. Time bi se izbjegla bespotrebna konfrontacija s Evropskom komisijom i kolegama u zemljama članicama, a istovremeno bi se očuvala bolja atmosfera u odnosima sa Sarajevom. Nikom nije u interesu dublja konfrontacija Inače, kada je riječ o Crnoj Gori, prilikom nedavnog nezvaničnog razgovora s jednim crnogorskim diplomatom, čini se da ni Zagrebu ni Podgorici nije u interesu da se stvori kriza u trenutku kada EU želi da pokaže da je spremna da ispuni obećanje da jedna zapadnobalkanska zemlja postane članica EU, jer bi to poslalo važan signal ostatku regiona. Ako je ta ocjena tačna, to bi značilo da će nakon malo teatralnosti i pregovaranja rampa biti uklonjena, pogotovo ako se uspostavi konsenzus unutar Savjeta EU o tome da Crna Gora postane 28. članica. Facebook X (Twitter) Viber Telegram WhatsApp LinkedIn E-mail
IZVOR: nezavisne.com