BiH treći mjesec na sivoj listi MONEYVAL-a: Privreda već osjeća posljedice
Bosna i Hercegovina već treći mjesec ostaje na sivoj listi MONEYVAL-a, među zemljama koje imaju strateške nedostatke u borbi protiv pranja novca i finansiranja terorizma. Na listu se ne dospijeva zbog jedne odluke ili jednog propusta, već zbog niza slabosti u zakonima, institucijama i njihovoj primjeni. Bosna i Hercegovina je upozorenja dobila, reforme nije završila, a cijenu sada počinje plaćati privreda. Transakcije su sporije i pod većim nadzorom, strani investitori oprezniji, a banke pojačavaju kontrole.
Bosna i Hercegovina već treći mjesec ostaje na sivoj listi MONEYVAL-a, među zemljama koje imaju strateške nedostatke u borbi protiv pranja novca i finansiranja terorizma. Na listu se ne dospijeva zbog jedne odluke ili jednog propusta, već zbog niza slabosti u zakonima, institucijama i njihovoj primjeni. Bosna i Hercegovina je upozorenja dobila, reforme nije završila, a cijenu sada počinje plaćati privreda. Transakcije su sporije i pod većim nadzorom, strani investitori oprezniji, a banke pojačavaju kontrole. Privreda već osjeća posljedice Privreda Bosne i Hercegovine bilježi prve negativne efekte – spore i skuplje novčane transakcije, uz pojačane kontrole. Odražava se to i na direktne strane investicije, jer Bosna i Hercegovina sada, kao rizična zemlja, nije privlačna za ulaganje kapitala, kao što je to bilo u prošloj godini kada su strane investicije iznosile 1,41 milijardu maraka. „Ne mogu vam reći ime i prezime nekog stranog investitora koji je sada odustao ili tako slično, ali mogu reći da je veliki reputacijski rizik i da to jeste direktna šteta za investicije. Izjavili su zabrinutost zato što su, naravno, računali na nove kapacitete, mislili na svoje investicije, na nove kapacitete koje bi eventualno dobili u svom biznisu, pogotovo u auto-moto sektoru, te su najavili eventualni odlazak. Da, to je tačno“, kazao je Nedim Makarević, izvršni direktor Vijeća stranih investitora Bosne i Hercegovine. Na posljedice po poslovanje ukazuje i Edis Ražanica, direktor Udruženja banaka Bosne i Hercegovine. „Ukoliko imamo jedan primjer domaćeg izvoznika, dakle, izveze robu, nakon čega čeka naplatu te robe, to bi prije bila transakcija koja bi bila realizirana, recimo, u roku od 48 sati. Danas realizacija takve uplate može trajati sedam do deset dana. On mora tražiti dodatne izvore sredstava kojima će premostiti taj jaz od desetak dana kako bi mogao platiti svojim dobavljačima“, objasnio je Ražanica. Banke pojačavaju monitoring Ovo može voditi i padu kreditnog rejtinga države, ali i višim kamatnim stopama, za šta je još rano, poručuju iz bankarskog sektora. „Za sada nema nekih velikih razloga da kažem za paniku. Platni promet se odvija uredno, međunarodni platni promet. Da su pojedine korespondentne banke iz pojedinih zemalja pojačale monitoring transakcija, jesu, odnosno zahtjeve za dokumentiranjem pojedinih transakcija“, kazao je Faris Bogunić, direktor Sektora specijalističkog nadzora Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine. Šta Bosna i Hercegovina mora ispuniti MONEYVAL je institucijama Bosne i Hercegovine kroz akcijski plan dao konkretne zadatke: uspostavljanje registra stvarnih vlasnika kompanija te usvajanje državnog Zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima i Zakona o oduzimanju i upravljanju imovinom stečenom krivičnim djelom. Za skidanje sa liste Bosna i Hercegovina mora imati više istraga i presuda za pranje novca i finansiranje terorizma. "U narednom periodu fokus neće biti samo na daljnjem unapređenju propisa nego prvenstveno na dokazivanju njihove učinkovite primjene. To znači da će biti potrebno pokazati konkretne rezultate u oblasti istraga i procesuiranja pranja novca, nadzora obveznika, kvaliteta prijava sumnjivih transakcija, dostupnosti i tačnosti podataka o stvarnom vlasništvu, međunarodne saradnje te provedbe mjera u oblasti finansiranja terorizma i ciljanih finansijskih sankcija“, navode iz Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine. BiH uz Kongo, Boliviju, Nepal „Rokovi idu do 2029. godine za pojedine oblasti. Ono što mi neminovno moramo uraditi prvenstveno je usvojiti akcijski plan unutar države Bosne i Hercegovine i, na bazi tog akcijskog plana, sve institucije i svi organi vlasti dužni su postupati“, istakao je Bogunić. Zarobljeno pravosuđe, netransparentnost, zloupotreba javnih resursa, odsustvo vladavine prava – slika je reputacije Bosne i Hercegovine koja za vlast u izbornoj kampanji nije tema, iako je zemlja u nižem ekonomskom rangu, uz zemlje poput Konga, Bolivije i Nepala.
IZVOR: federalna.ba