Rani znaci Alchajmerove bolesti: šta ne treba ignorisati i kako ishranom čuvati mozak
Svjetski dan Alchajmerove bolesti obilježava se 21. 9. Donosimo rane znake bolesti, faktore rizika i namirnice koje čuvaju zdravlje mozga.
Dvadeset prvog septembra obilježava se Svjetski dan Alchajmerove bolesti, dan koji je Međunarodna organizacija za Alchajmerovu bolest (Alzheimer's Disease International) uspostavila kako bi se javnost podsjetila da demencija nije “normalan dio starenja”, nego bolest koja se može ranije prepoznati, a njen tok — u određenoj mjeri — usporiti. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, u svijetu trenutno živi više od 55 miliona ljudi sa nekim oblikom demencije, a svake godine se bilježi oko 10 miliona novih slučajeva. Alchajmerova bolest je najčešći uzrok demencije i čini između 60 i 70 odsto svih slučajeva. Povodom ovog dana, izdvajamo šta su rani znaci na koje treba obratiti pažnju, ko je u većem riziku i šta nauka danas zna o ulozi ishrane i svakodnevnih navika u očuvanju zdravlja mozga. Alchajmerova bolest je progresivno neurodegenerativno oboljenje koje postepeno oštećuje pamćenje, mišljenje, orijentaciju i sposobnost obavljanja svakodnevnih aktivnosti. Nastaje usljed nakupljanja abnormalnih proteina u mozgu, što dovodi do propadanja i odumiranja nervnih ćelija. Bolest najčešće pogađa osobe starije od 65 godina, ali postoji i rjeđi, rano nastupajući oblik koji se javlja i prije te dobi. Važno je naglasiti razliku između uobičajenog zaboravljanja koje prati starenje i znakova koji zahtijevaju ljekarsku procjenu. Povremeno zaboravljanje imena ili gubljenje niti misli tokom razgovora samo po sebi nije razlog za paniku — ali obrazac koji se ponavlja i pogoršava jeste. Stručnjaci najčešće izdvajaju sljedeće rane pokazatelje koji bi trebalo da budu razlog za posjetu ljekaru: Nijedan od ovih znakova sam po sebi ne znači automatski da je riječ o Alchajmerovoj bolesti, ali ponavljanje i pogoršavanje simptoma je razlog da se zakaže pregled kod ljekara porodične medicine, koji po potrebi upućuje na dalju neurološku obradu. Rizik od razvoja Alchajmerove bolesti raste sa godinama, a dodatno ga povećavaju: Dobra vijest je da je dio ovih faktora rizika moguće kontrolisati promjenom navika, što je i centralna poruka koju svake godine ističu ljekari povodom Svjetskog dana Alchajmerove bolesti. Sve više istraživanja pokazuje da način ishrane utiče na rizik od kognitivnog propadanja. Namirnice koje se najčešće preporučuju u okviru mediteranskog i takozvanog MIND načina ishrane (kombinacija mediteranske i DASH ishrane, prilagođena zdravlju mozga) uključuju: S druge strane, prekomjerni unos crvenog i prerađenog mesa, slatkiša, prženih jela i brze hrane povezuje se sa većim rizikom od kardiovaskularnih oboljenja, koja su blisko povezana sa rizikom od demencije, jer zdravlje krvnih sudova direktno utiče i na zdravlje mozga. Pored ishrane, na zdravlje mozga utiče i: Ako član porodice ili osoba u vašem okruženju pokazuje nekoliko od navedenih znakova koji traju duže vrijeme i postepeno se pogoršavaju, savjet ljekara je da se ne odlaže posjeta izabranom doktoru porodične medicine. Rana dijagnoza omogućava blagovremeno uključivanje terapije koja može usporiti napredovanje simptoma, kao i pravovremeno planiranje njege i podrške za oboljelu osobu i njenu porodicu. Svjetski dan Alchajmerove bolesti prilika je da se o ovoj temi govori otvorenije — kako bi se smanjila stigma koja često prati oboljele i njihove porodice, i kako bi više ljudi na vrijeme prepoznalo znakove koji zahtijevaju stručnu pomoć. Napomena: Ovaj tekst ima informativni karakter i ne zamjenjuje konsultaciju sa ljekarom. Za procjenu simptoma obratite se izabranom doktoru porodične medicine.
IZVOR: olovka.info