Šesnaest općina u BiH u kojima jedna od tri vjere gotovo da ne postoji
Infografika s podacima posljednjeg popisa pokazuje koliko je BiH vjerski razdvojena na lokalnom nivou, od nula posto katolika u Ribniku do nula posto muslimana u Širokom Brijegu
Više od jedne decenije nakon posljednjeg popisa stanovništva, Bosna i Hercegovina ostaje zemlja čija se demografska slika na lokalnom nivou čita kao mozaik od velikih, međusobno odvojenih cjelina. Podaci Popisa iz 2013. godine, koje je u obliku infografike obradio profil Geo BiH, pokazuju da u desetinama općina udio jedne od tri dominantne vjeroispovijesti pada na nulu ili tik iznad nule. Infografika prikazuje po devet općina s najmanjim udjelom stanovnika islamske, katoličke i pravoslavne vjeroispovijesti. Kada se liste spoje, u njima se pojavljuje ukupno 22 općine. Njih 16 ima udio barem jedne od tri vjere od 0,1% ili manji. Najizraženiji je slučaj stanovništva islamske vjeroispovijesti. Prema podacima s infografike, osam općina ima udio muslimana od 0%: Ribnik, Dobretići, Petrovac, Kupres (RS), Istočni Drvar, Posušje, Široki Brijeg i Grude. Devetu na listi, Donji Žabar, od tog rezultata dijeli tek desetina procenta, odnosno 0,1%. Kod katolika je slika nešto drugačija. Tri općine bilježe 0%: Petrovac, Kupres (RS) i Ribnik. Slijede Krupa na Uni s 0,2% i Ljubinje s 0,4%, a zatim udio raste: Šekovići imaju 1,7%, Gacko 4,1%, Rudo 8,7%, a Han Pijesak 12,6%. Razlika je važna. Dok se lista općina s najmanje muslimana i pravoslavaca zatvara na 0,1%, lista općina s najmanje katolika seže sve do 12,6%. To znači da u ovoj grupi nema mnogo općina u kojima je katolika toliko malo, ali i da se rijetke općine s izrazito niskim udjelom rasprostiru na širem rasponu vrijednosti. Kod pravoslavnog stanovništva tri općine imaju 0%: Bužim, Prozor i Posušje. Šest općina ima 0,1%: Teočak, Doboj-Istok, Cazin, Gornji Vakuf-Uskoplje, Tomislavgrad i Dobretići. Pet općina pojavljuje se na dvije liste istovremeno. Ribnik, Petrovac i Kupres (RS) su među općinama s najmanje i muslimana i katolika, sa svim vrijednostima od 0%. Posušje i Dobretići su među općinama s najmanje i muslimana i pravoslavaca, uz vrijednosti od 0% i 0,1%. Ta poklapanja govore da u tim općinama praktično cijelo stanovništvo pripada jednoj vjeroispovijesti: u Ribniku, Petrovcu i Kupresu (RS) najvjerovatnije pravoslavnoj, a u Posušju i Dobretićima katoličkoj. Infografika, međutim, ne prikazuje udio ostalih kategorija, poput ateista, agnostika ili onih koji se nisu izjasnili, pa je takav zaključak logičan, ali ne i direktno potvrđen prikazanim podacima. Zanimljivo je i da nijedna općina nije istovremeno na listi s najmanje katolika i najmanje pravoslavaca. Kada se lista nanese na administrativnu kartu zemlje, pojavljuje se obrazac koji nije vidljiv iz same infografike. Svih devet općina s najmanje katolika nalazi se u Republici Srpskoj. Svih devet općina s najmanje pravoslavaca nalazi se u Federaciji BiH, u kantonima s bošnjačkom ili hrvatskom većinom. Lista općina s najmanje muslimana podijeljena je između dva entiteta: uz općine u RS, tu su i hercegovačke i srednjobosanske općine u Federaciji. U praksi se vjerska i nacionalna pripadnost u BiH velikim dijelom poklapaju, pa ovi podaci ujedno oslikavaju i nacionalnu strukturu tih područja. Ono što je ovdje važno jest da homogenost nije karakteristika jednog entiteta ili jednog naroda, nego pojava prisutna na više strana. Riječ je o podacima s popisa koji je proveden prije više od decenije, pa sadašnje stanje na terenu može odstupati od njih. Od 2013. godine mnogi su ljudi iz BiH iselili, a demografski trendovi u malim općinama mogu se brzo mijenjati. Uz to, rezultati Popisa 2013. politički su osporavani, prije svega zbog metodologije brojanja osoba koje nisu stalno nastanjene u zemlji, pa se pri tumačenju treba pozivati na izvorne tabele Agencije za statistiku BiH. Također, vjerska izjašnjenost ne znači vjersku praksu. Podaci govore o tome kako su se građani izjasnili, a ne koliko su vjernici. Treba imati na umu i da su prikazane vrijednosti zaokružene, pa "0%" ne znači nužno da u općini ne živi nijedna osoba te vjeroispovijesti, nego da je udio ispod granice zaokruživanja. Ipak, infografika pokazuje ono što je demografima i političarima odavno poznato: BiH je i više od dvije i po decenije nakon rata zemlja u kojoj se život velikog broja građana odvija unutar vjerski i nacionalno gotovo zatvorenih sredina. Koliko će se to mijenjati, moći će se pouzdano reći tek kad novi popis pruži svježe podatke.
IZVOR: oslobodjenje.ba