Crnoj Gori se komplicira ulazak u EU, Hrvatska i još četiri zemlje povukle ručnu
Crna Gora tokom septembra neće zatvoriti nijedno novo poglavlje, iako se početkom mjeseca razmatrala mogućnost da na međuvladinoj konferenciji budu privremeno zatvorena četiri poglavlja
Podgorički dnevni list Dan, pozivajući se na neslužbene diplomatske izvore iz Bruxellesa, objavio je da je Nizozemska zatražila pauzu u daljnjem napretku Crne Gore prema Evropskoj uniji, uz obrazloženje da su potrebne dodatne analize i dosljednija primjena evropskih standarda. Prema istom izvoru, tom zahtjevu pridružile su se Hrvatska, Estonija, Litvanija i Latvija, navodi Nova.rs. Radio Slobodna Evropa (RSE), pozivajući se na Vijeće EU-a, objavio je, međutim, da Crna Gora tokom septembra neće zatvoriti nijedno novo poglavlje, iako se početkom mjeseca razmatrala mogućnost da na međuvladinoj konferenciji budu privremeno zatvorena četiri poglavlja. Zvaničnik Vijeća EU-a izjavio je da se intenzivno radi na pripremi odluka te da je odgoda prije svega posljedica nedostatka vremena potrebnog državama članicama da završe nacionalne procedure, a ne političkih prepreka. „Mnoga od njih vrlo su tehnička i zahtijevaju da svaka država članica provede opsežne unutrašnje konsultacije“, rekao je zvaničnik EU-a, dodajući da države članice žele nastavak procesa, ali da pripreme nisu završene u predviđenom roku. Diplomatski izvori RSE-a, međutim, navode da razlozi odgode nisu isključivo tehničke prirode. Prema tim izvorima, na stavove pojedinih država članica utjecalo je i ponašanje dijela crnogorskih političara nakon smrti i tokom sahrane Ratka Mladića, osuđenog za ratne zločine i genocid. Hrvatska vlada osudila je saučešće koje je predsjednik crnogorskog parlamenta Andrija Mandić uputio povodom Mladićeve smrti, ocijenivši njegov postupak „neprihvatljivim i protivnim vrijednostima na kojima počiva Evropska unija“. Zagreb je poručio da će tokom pristupnih pregovora nastaviti insistirati na ispunjavanju svih kriterija, uključujući suočavanje s prošlošću, procesuiranje ratnih zločina, poštovanje presuda međunarodnih sudova i dobrosusjedske odnose. Prema neslužbenim diplomatskim informacijama koje prenosi Dan, države koje traže dodatne provjere smatraju da prije donošenja novih odluka treba detaljnije ispitati ispunjava li Crna Gora ključne kriterije. Među članicama navodno postoje različiti stavovi o nastavku pregovora pa zasad nije izvjesno kada će biti održana sljedeća međuvladina konferencija. Mediji u Crnoj Gori pritom donose različite informacije. Dok RSE navodi da tokom septembra neće biti novih zatvaranja poglavlja, Pobjeda piše da bi nova poglavlja ipak mogla biti zatvorena krajem naredne sedmice. Termin međuvladine konferencije, kao ni potrebna saglasnost svih 27 članica EU-a, zasad nisu potvrđeni. Ne postigne li se dogovor, nova prilika mogla bi se otvoriti u oktobru. Zvaničnici EU-a istovremeno naglašavaju da rad na usaglašavanju pregovaračkih pozicija nije zaustavljen. Najnovija odgoda dolazi u trenutku kada Podgorica pokušava riješiti niz otvorenih bilateralnih pitanja s Hrvatskom, koja već duže opterećuju odnose dviju država i zatvaranje pojedinih pregovaračkih poglavlja, posebno poglavlja 31 o vanjskoj, sigurnosnoj i odbrambenoj politici. Među otvorenim pitanjima su razgraničenje na moru, vlasništvo nad školskim brodom „Jadran“, ratna odšteta, nestale osobe iz ratova devedesetih te položaj hrvatske zajednice u Crnoj Gori. Hrvatska je ranije izrazila nezadovoljstvo i rezolucijom o genocidu u sistemu logora Jasenovac, Dachau i Mauthausen, koju je crnogorski parlament usvojio u junu 2024. godine. Zagreb je taj potez ocijenio politički motiviranim i štetnim za dobrosusjedske odnose, dok su inicijatori rezolucije tvrdili da je riječ o izrazu poštovanja prema žrtvama. Glavni pregovarač Crne Gore s EU-om Predrag Zenović početkom septembra izjavio je da Hrvatska, uprkos otvorenim pitanjima, nije blokirala cijeli pristupni proces te je izrazio očekivanje da će intenzivni razgovori sa Zagrebom omogućiti i zatvaranje poglavlja 31. Crna Gora otvorila je svih 33 pregovaračka poglavlja, a njih 18 dosad je privremeno zatvoreno. Posljednja međuvladina konferencija održana je 14. jula, kada su zatvorena poglavlja 8, koje se odnosi na politiku tržišnog natjecanja, i 29, o carinskoj uniji. Taj podatak potvrđuje i Vijeće EU-a. Vlada premijera Milojka Spajića želi preostalih 15 poglavlja zatvoriti do kraja decembra. Ministrica evropskih poslova Maida Gorčević ovog je sedmice tokom posjete Litvaniji ponovila da Podgorica ostaje pri tom cilju te da finalizaciju Ugovora o pristupanju očekuje u prvoj polovini 2027. godine. „Finaliziramo svoje reforme kako bismo do kraja godine zatvorili preostala pregovaračka poglavlja“, poručila je Gorčević.
IZVOR: oslobodjenje.ba