Veliki pomak između SAD-a i Irana: Održani trosatni razgovori na marginama UN-a, Teheran spreman otvoriti Hormuški moreuz
Iranski zvaničnici održali su trosatne razgovore sa specijalnim američkim izaslanikom Steveom Witkoffom na marginama Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u New Yorku, potvrdio je američki predsjednik Donald Trump, dok iz Teherana istovremeno stižu signali da bi Iran mogao biti spreman na ublažavanje svojih uslova za ponovno otvaranje Hormuškog moreuza.
Iranski zvaničnici održali su trosatne razgovore sa specijalnim američkim izaslanikom Steveom Witkoffom na marginama Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u New Yorku, potvrdio je američki predsjednik Donald Trump, dok iz Teherana istovremeno stižu signali da bi Iran mogao biti spreman na ublažavanje svojih uslova za ponovno otvaranje Hormuškog moreuza. Trump je kazao da bi novi sastanak mogao biti održan veoma brzo, a Witkoff je nakon razgovora poručio da ima veoma dobar osjećaj u vezi sa sastankom. Bio je to prvi takav kontakt otkako se američki potpredsjednik JD Vance u junu sastao s iranskom delegacijom u Švicarskoj, gdje je dogovoren memorandum o razumijevanju, prenosi The Guardian. Iranska strana potvrdila je da je na razgovorima s Witkoffom učestvovao i ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi, dok su u posredovanju učestvovale diplomate Katara. Iran spreman otvoriti Hormuški moreuz u roku od sedam dana Jedan visoki iranski zvaničnik istovremeno je nagovijestio da je Teheran spreman ponovo otvoriti Hormuški moreuz u roku od sedam dana ukoliko Sjedinjene Američke Države poduzmu recipročne korake i ublaže vojni i ekonomski pritisak na Iran. Iran je ranije postavio sedam zahtjevnih preduslova za ukidanje blokade jednog od najvažnijih svjetskih pomorskih puteva za transport nafte. Među njima su bili završetak američkog rata "na svim frontovima", kao i obaveza Washingtona da prekine sve, kako su naveli, agresivne poteze protiv Irana, uključujući sankcije. Nova pozicija, koja se pojavila tokom intenzivnih diplomatskih pregovora iza kulisa Generalne skupštine UN-a, podrazumijevala bi ublažavanje dijela tih zahtjeva. Prema riječima iranskog zvaničnika, Iran od Washingtona želi vidjeti konkretne znakove spremnosti za povratak pregovorima, okončanje vojne blokade iranskih luka i prekid vojnih operacija povezanih s Hormuškim moreuzom. Ako bi SAD poduzele takve korake, Teheran bi, prema njegovim riječima, bio spreman otvoriti strateški plovni put u roku od sedam dana i vratiti se za pregovarački stol. Zvaničnik je tvrdio i da su takvu poziciju odobrili iranski vrhovni vođa Mojtaba Khamenei i Vrhovno vijeće za nacionalnu sigurnost. Međutim, pojedini iranski mediji bliski Korpusu islamske revolucionarne garde negirali su da je usvojena nova pozicija, što ukazuje na nastavak unutrašnjih neslaganja u Teheranu. Sastanak Trumpa i Pezeshkiana zasad nije izgledan Diplomate su prethodnih dana pokušavale ispitati teren za nastavak direktnih kontakata između Washingtona i Teherana, pri čemu su katarski predstavnici razgovarali i s Araghchijem. Mogućnost direktnog sastanka iranskog predsjednika Masouda Pezeshkiana i Trumpa, međutim, uglavnom je odbačena zbog procjene da bi takav susret u ovom trenutku mogao biti previše osjetljiv. Pezeshkian bi se u srijedu trebao obratiti Generalnoj skupštini UN-a. Većina članova iranske delegacije napustila je salu tokom Trumpovog govora dan ranije, nakon što je američki predsjednik Iran opisao kao nasilnika Bliskog istoka i vodećeg sponzora terorizma. Korpus islamske revolucionarne garde prethodno je saopćio da ne vidi kontradikciju između istovremenog vođenja pregovora i rata, a sličnu poruku uputio je i iranski pregovarač Mohammad Ghalibaf. Trump: Dvije su opcije Trump je u govoru pred Generalnom skupštinom UN-a iznio izrazito oštre poruke prema Iranu i rekao da se suočava s velikom odlukom – da li krenuti putem daljnje eskalacije ili pomoći Iranu da, kako je rekao, postane velika zemlja. "Da li da ih otjeram u pakao, bez ikakve šanse za opstanak i bez nade u buduću veličinu ili buduće generacije?", upitao je Trump. Dodao je kako očekuje da bi Iran mogao pristati na dogovor nakon američkih međuizbora. "Postoje dvije opcije; jedna bi mogla biti veoma loša, a druga bi ovu zemlju mogla odvesti ka veličini i napretku. Zbog toga mislim da oni žele ovo učiniti." Uprkos ponovnom uspostavljanju kontakata, dvije strane ostaju udaljene po nizu ključnih pitanja. Jedno od njih je budućnost plovidbe Hormuškim moreuzom. Za eventualni širi sporazum bilo bi potrebno postići saglasnost Irana i Omana o novoj ruti za komercijalne brodove, koja bi uglavnom prolazila iranskim vodama. Zaljevske zemlje zasad nisu podržale takav model. Saudijska Arabija željela je također učestvovati kao potpisnica i garant rute, dok Iran insistira da odluku mogu donijeti isključivo Iran i Oman, dvije države kroz čije teritorijalne vode prolazi moreuz. Sve veći ekonomski pritisak na Teheran Iran je istovremeno suočen sa snažnim ekonomskim pritiskom. Američka ograničenja izvoza iranske nafte dodatno opterećuju devizne rezerve zemlje i podstiču inflaciju. Trump je pred UN-om pozvao druge države da dodatno ekonomski izoluju Iran, uključujući i zahtjev da se iranskim civilnim avionima onemogući slijetanje na aerodrome drugih zemalja. Američke diplomate upozorile su Tursku i Irak da bi se mogle suočiti sa sankcijama ukoliko se ne budu pridržavale američkih zahtjeva. Erdoğan: Gaza je "najveće groblje na svijetu" Dok su Iran i odnosi Washingtona i Teherana bili među centralnim temama Generalne skupštine, predstavnici država Bliskog istoka pojačali su pritisak na SAD i zbog rata u Gazi. Brojne zaljevske države žele od Trumpa da izvrši snažniji pritisak na Izrael kako bi ispunio obaveze iz mirovnog plana i povlačenja iz Gaze. Turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan izazvao je izlazak izraelske delegacije iz sale kada je iznio izrazito oštre optužbe na račun izraelskih vlasti. Gazu je opisao kao "najveće groblje na svijetu i najnehumaniji i najsramotniji koncentracioni logor našeg vremena Izrael odbija okončati okupaciju. Suočeni smo s genocidnim načinom razmišljanja kojem ubijanja nikada nije dosta. Niko ko ima osjećaj za ljudskost, milost ili saosjećanje, niko ko se vodi pravdom i savješću, ne može ostati ravnodušan pred ovom slikom." Kralj Abdullah: "Osjećaj nekažnjivosti dostigao je zastrašujući nivo" O izraelskoj politici govorio je i jordanski kralj Abdullah. "Kada je riječ o Izraelu, rezolucije završavaju tamo gdje su i počele – na papiru. Rezultat je država bez ograničenja. Osjećaj nekažnjivosti ove vlade dostigao je zastrašujući nivo. Ona više ne osjeća potrebu ni da se zapita: 'Možemo li se izvući s ovim?' Odgovor već zna." Govoreći o situaciji na okupiranoj Zapadnoj obali, Abdullah je kazao da se ne radi o nizu izolovanih događaja, već o široj politici. "To su elementi jedinstvene politike čiji je cilj prisiliti cjelokupno stanovništvo da napusti svoju zemlju. A za to postoji naziv: prisilno raseljavanje. A to je ratni zločin." Ministri vanjskih poslova osam zaljevskih zemalja u zajedničkom saopćenju pozvali su Izrael da odmah ispuni preostale obaveze iz prve faze sporazuma o prekidu vatre u Gazi. Među zahtjevima su nesmetana i sigurna dostava humanitarne pomoći, dopremanje materijala potrebnog za početak obnove te omogućavanje rehabilitacije ključne infrastrukture. Ministri su također ponovili protivljenje svim mjerama kojima bi se Palestinci protjerivali ili prisilno raseljavali sa svoje zemlje, kao i pokušajima promjene teritorijalnog ili demografskog karaktera okupiranih palestinskih teritorija.
IZVOR: n1info.ba