Gavran: Ako nafta dostigne 120 dolara, gorivo u BiH moglo bi biti skuplje od 4 KM
Novi poremećaji na svjetskom tržištu nafte mogli bi se odraziti i na Bosnu i Hercegovinu kroz rast cijena goriva, prijevoza, ali i drugih proizvoda i usluga. U slučaju snažnijeg rasta cijene nafte, do nivoa od oko 120 dolara po barelu, gorivo u BiH moglo bi koštati više od četiri KM po litru.
Novi poremećaji na svjetskom tržištu nafte mogli bi se odraziti i na Bosnu i Hercegovinu kroz rast cijena goriva, prijevoza, ali i drugih proizvoda i usluga. U slučaju snažnijeg rasta cijene nafte, do nivoa od oko 120 dolara po barelu, gorivo u BiH moglo bi koštati više od četiri KM po litru. Na to je u razgovoru za Fenu upozorio ekonomski stručnjak Igor Gavran, ističući da bi nadležne institucije morale pravovremeno reagirati kako bi se ublažile moguće posljedice. Oštećen naftovod u Saudijskoj Arabiji Nakon nedavnog napada dronovima na saudijski naftovod East-West, koji povezuje naftna polja na istoku zemlje s izvoznom lukom Yanbu na Crvenom moru, Saudijska Arabija smanjila je isporuke nafte evropskim kupcima zbog oštećenja na toj infrastrukturi. U međuvremenu je ključni naftovod ponovo pokrenut, ali trenutno radi smanjenim kapacitetom. I dalje, međutim, nije izvjesno koliko će dugo ostati u funkciji i u kojoj mjeri će nafta njime moći biti transportovana prema planiranim tržištima. Dodatnu neizvjesnost predstavlja situacija u vezi s moreuzom Bab el-Mandeb, koji je važan pomorski pravac za transport nafte između Bliskog istoka i drugih svjetskih tržišta. Gavran: Trenutni poremećaj nema razmjere globalne krize Govoreći o utjecaju privremenog zatvaranja naftovoda East-West na globalno snabdijevanje i tržište u BiH, Gavran je ocijenio da taj događaj predstavlja relativno manji segment ukupnog svjetskog prometa nafte. Prema njegovim riječima, količine koje prolaze tim naftovodom znatno su manje u odnosu na ukupne količine nafte koje se transportuju kroz Hormuški moreuz. Zbog toga, smatra Gavran, trenutni poremećaj više ima psihološki utjecaj na tržište nego što predstavlja ozbiljan poremećaj u globalnoj ponudi nafte. "Cijena nafte jeste porasla, ali je i dalje niža nego na početku američke agresije na Iran, tako da trenutno ne postoji objektivan razlog za drastično povećanje cijena goriva u BiH", kazao je Gavran. Ipak, upozorio je da bi aktuelna situacija mogla biti iskorištena kao povod za nova poskupljenja goriva na domaćem tržištu. Nafta od 120 dolara značila bi skuplje gorivo u BiH Gavran je komentirao i procjene Goldman Sachsa prema kojima bi cijena nafte Brent mogla premašiti 120 dolara po barelu ukoliko dođe do intenziviranja napada na trgovačke brodove i pogoršanja sigurnosnih rizika na ključnim pomorskim pravcima Bliskog istoka. Takav scenario, upozorava, imao bi direktne posljedice i za građane BiH. "Ako bi cijena nafte u svijetu dostigla taj nivo, gorivo u BiH moglo bi koštati oko 4 KM po litru, pa i više, ukoliko vlasti ne poduzmu mjere za ublažavanje posljedica", rekao je Gavran. Naglasio je da bi mnogo toga zavisilo od spremnosti nadležnih institucija da pravovremeno reagiraju. Skuplje gorivo moglo bi povući i rast drugih cijena Gorivo skuplje od četiri KM po litru, prema Gavranovoj procjeni, moglo bi otvoriti prostor za novi rast cijena brojnih proizvoda i usluga. Najprije bi se, kako navodi, posljedice mogle osjetiti u sektoru prijevoza, kao i kod proizvoda čija cijena u velikoj mjeri zavisi od troškova transporta. "To bi moglo otvoriti prostor za nova poskupljenja, pa čak i kod proizvoda čije trenutne cijene već ne odražavaju realne troškove. Kada je riječ o robama i uslugama koje bi prve mogle najviše osjetiti rast cijena, to je prijevoz, kao i proizvodi i usluge koji su najviše vezani za troškove prijevoza", pojasnio je Gavran. Dodatni faktor mogao bi biti i zimski period, kada se energenti intenzivnije koriste za grijanje. "Naravno, zimski period, kada se energenti intenzivnije koriste za grijanje, mogao bi privremeno donijeti nešto izraženije posljedice. Ipak, ukupan efekat prvenstveno će zavisiti od kretanja cijena goriva", kazao je. Hrana bi posljedice mogla osjetiti s odgodom Kada je riječ o cijenama hrane, Gavran smatra da se eventualni značajniji utjecaj skupljeg goriva na cijene poljoprivrednih proizvoda ne bi nužno osjetio odmah. Troškovi goriva već su, kako objašnjava, ugrađeni u cijenu robe koja je proizvedena i trenutno se nalazi na tržištu. "Troškovi goriva ugrađeni su u cijenu robe koja je već proizvedena i trenutno se nalazi na tržištu, pa eventualni rast cijena krajem godine ne bi trebao utjecati na postojeću ponudu. Posljedice bi se prije mogle odraziti na poljoprivrednu sezonu naredne godine", procijenio je. Cijena do četiri KM ne bi morala izazvati novi inflatorni udar Ukoliko bi se cijene goriva zadržale na nivou do četiri KM po litru, Gavran smatra da ne bi trebalo očekivati snažan novi inflatorni udar. "Takav nivo cijena već smo imali ranije i uglavnom je ugrađen u postojeće cijene roba i usluga. Ozbiljniji inflatorni pritisci u tom slučaju ne bi trebali uslijediti, osim u slučaju zloupotreba na tržištu, što nije neuobičajeno u BiH, ali se može spriječiti adekvatnim djelovanjem nadležnih institucija", rekao je. Prema njegovoj ocjeni, problem predstavlja i mogućnost da se globalna poskupljenja koriste kao opravdanje za povećanje cijena proizvoda i usluga koji nisu direktno pogođeni rastom troškova. Gavran navodi da su pojedini uvozni proizvodi, poput goriva i mineralnog đubriva, objektivno poskupjeli na svjetskom tržištu, ali da pojedini privredni subjekti u BiH, iako nisu direktno pogođeni takvim povećanjem troškova, podižu cijene pozivajući se na globalna poskupljenja. Koje mjere bi vlasti mogle poduzeti? Govoreći o mogućem jačanju inflatornih pritisaka, Gavran je rekao da bi vlasti u BiH morale odlučnije reagirati nego što je to, prema njegovoj ocjeni, bio slučaj do sada. Smatra da ne postoji jedna mjera koja bi mogla riješiti problem, već da je potrebna kombinacija kratkoročnih i dugoročnih poteza. Među mogućim mjerama naveo je privremenu suspenziju akciza na gorivo i dodatno ograničavanje marži, za koje smatra da su i dalje previsoke uprkos postojećim ograničenjima. Kao jednu od mogućnosti izdvojio je i ponovno pokretanje Rafinerije nafte u Bosanskom Brodu. "Međutim, ono što bi bilo efikasnije, a što bi vlasti mogle učiniti, je pokretanje rafinerije nafte u Bosanskom Brodu. Ne vidim nikakvu prepreku da se to učini, čak i uslovno rečeno, prisilno, s obzirom na to da obustava rada rafinerije apsolutno nije opravdana", istakao je Gavran. Prema njegovim riječima, domaća prerada nafte mogla bi omogućiti povoljnije snabdijevanje u odnosu na uvoz gotovih derivata, u čije su cijene već uključene marže proizvođača. Kao opciju vidi i nabavku energenata iz Rusije Kada je riječ o pravcima snabdijevanja energentima, Gavran je ukazao i na mogućnost korištenja alternativnih izvora i pravaca nabavke. "S obzirom na to da BiH nema uveden režim sankcija prema Ruskoj Federaciji, i to bi moglo predstavljati jednu od opcija za nabavku energenata pod povoljnijim uslovima, ukoliko bi se pronašlo održivo rješenje za njihov transport do zemlje", pojasnio je. Ukazao je i na mogućnost da se terminalski kapaciteti u Federaciji BiH dodatno stave u funkciju stabilizacije tržišta. "U Republici Srpskoj takvi kapaciteti ne postoje u okviru robnih rezervi, ali postoje skladišni kapaciteti privatnih kompanija koji bi se, u vanrednim okolnostima, mogli koristiti u javnom interesu", dodao je. Dugoročno rješenje vidi u energetskoj efikasnosti Kao dugoročnije mjere Gavran je naveo veće korištenje električnih vozila, unapređenje energetske efikasnosti i podršku poljoprivrednicima kroz subvencioniranje energenata, uključujući model "plavog dizela". Istakao je da bi pravovremeno djelovanje institucija moglo biti ključno za ublažavanje posljedica eventualnog novog rasta cijena nafte. "Ključno je da vlasti ozbiljno shvate svoju odgovornost i pravovremeno reagiraju. U suprotnom, sve će biti prepušteno tržišnoj stihiji i zloupotrebama trgovaca, pa bi posljedice rasta cijena na svjetskom tržištu u BiH mogle biti znatno teže nego što to realni poremećaji i objektivne okolnosti opravdavaju", zaključio je Gavran. Hormuški moreuz ostaje ključna tačka za svjetsko tržište energenata Sukob između SAD-a, Izraela i Irana, koji je počeo 28. februara, posebno je pogodio pomorski saobraćaj kroz Hormuški moreuz, jedan od najvažnijih svjetskih pravaca za transport nafte i plina. Kroz taj moreuz u normalnim okolnostima prolazi oko petine svjetske trgovine sirovom naftom i prirodnim plinom u tečnom stanju (LNG). Zbog toga svaki ozbiljniji poremećaj pomorskog saobraćaja na tom području izaziva zabrinutost na globalnom tržištu energenata. Cijene plina u Evropi naglo su porasle na najviši nivo od 2022. godine, dok učesnici na tržištu strahuju od dugotrajnijih poremećaja u snabdijevanju LNG-om s Bliskog istoka zbog blokade Hormuškog moreuza.
IZVOR: federalna.ba