Vatra za prase na ražnju u bašti Muzeja mogla je spaliti i kosti Kotromanića
Nakon neodgovornog ponašanja pojedinaca u Botaničkoj bašti, ratni direktor upozorava na opasnost i pokreće obnovu Društva prijatelja Zemaljskog muzeja
Ratni direktor Zemaljskog muzeja u Sarajevu Enver Imamović pokrenuo je akciju obnove Društva prijatelja Zemaljskog muzeja nakon nedavnih scena u Botaničkoj bašti, gdje grupa ljudi okretala prase na ražnju. Imamović je u objavi na svom Facebook profilu istakao da je, osim osjećaja sramote i nelagode među građanima Sarajeva, ovaj incident mogao imati i nesagledive, katastrofalne posljedice po kulturno blago Bosne i Hercegovine. - Loženje vatre na javnoj površini usred grada, u botaničkom vrtu u kojem se njeguju izumrle i rijetke vrste sveg rastinja u BiH, moglo je također ugroziti zgrade muzeja sa svim njihovim sadržajima. I još nešto što malo ko zna: nekoliko metara od mjesta gdje se okretao ražanj nalazi se prostorija u kojoj se za Bosnu čuvaju izuzetno značajni nalazi: posmrtni ostaci više članova bosanske dinastije Kotromanića iskopani u mauzoleju na Bobovcu. Uz pivo i meze vatra je mogla zahvatiti suho okolno rastinje i proširiti se svuda okolo. Strahota je i zamisliti do čega je sve moglo doći, napisao je Imamović. Roštiljanje i loženje vatre u prostoru muzejskog kompleksa, ustanove u kojoj se čuvaju milioni neprocjenjivih eksponata, uključujući i čuvenu Hagadu, izazvalo je val ogorčenja u javnosti. Upravo je taj nemili događaj bio direktan povod da se ponovo pokrene rad zaboravljenog udruženja koje bi štitilo ovu instituciju. - Na moju inicijativu, kao ratnog direktira Muzeja, Društvo je bilo osnovano neposredno po završetku rata. Rad mu je zamro pa je neophodno obniviti ga. Dobro došli svi koji žele učestvovati u osnivanju i njegovom radu. Datum i mjesto održavanja Osnivačke skupštine blagovremeno ce se objaviti, poručio je bivši direktor. Prostorije Kamernog teatra 55 bile su 2005. godine mjesto osnivanja poslijeratnog Udruženja prijatelja Zemaljskog muzeja. Na arhivskoj fotografiji iz tog perioda, s lijeva na desno, nalaze se: Nihad Halilbegović, Enver Imamović, Boro Spasojević, Safet Isović i Amor Mašović.
IZVOR: oslobodjenje.ba