U novom prijevodu Biblije na švedski jezik Juda više nije izdao Isusa
Nova švedska verzija Novog zavjeta izazvala je ogromno interesovanje na Sajmu knjiga u Göteborgu, gdje je predstavljena u četvrtak.
Riječ je o prvom novom prevodu nakon više decenija, a među značajnijim promjenama je i drugačije tumačenje Judine uloge, koji se više ne opisuje isključivo kao izdajnik. Kada je novo izdanje predstavljeno u podne, veliki kongresni foaje bio je toliko ispunjen da organizatori više nisu mogli puštati posjetioce. "Božićni poklon godine", rekao je Anders Göranzon, generalni direktor Švedskog biblijskog društva, u uvodnom obraćanju, zahvalivši prevodiocima. Ovo izdanje dolazi 500 godina nakon što je Novi zavjet prvi put objavljen na švedskom jeziku, 1526. godine, piše yle.fi. Prethodni prevod iz 1981. godine izazvao je rasprave, između ostalog, zbog izmjena u molitvi "Oče naš". Međutim, aktuelne promjene zadiru i u način na koji se pojedini biblijski događaji i likovi jezički predstavljaju. Juda više nije isključivo izdajnik Jedna od značajnijih promjena odnosi se na Judu, koji je kroz crkvenu historiju postepeno predstavljen kao sve mračnija figura. U dosadašnjim prevodima grčki glagol "paradidomi", kada se odnosio na Judu, prevodio se isključivo kao "izdati". Međutim, ta riječ može značiti i "predati", što, prema prevodiocima, bolje odgovara izvornom značenju u određenim kontekstima. Mikael Winninge, direktor prevođenja u Švedskom biblijskom društvu, smatra da za isključivo negativno tumačenje Judine uloge nema dovoljno jezičkih osnova. "To je ostatak crkvene historije, u kojoj je Juda postepeno postajao sve mračnija figura. Za to nema razloga na jezičkim osnovama", rekao je Winninge. On Judu opisuje prije kao frustriranu osobu, očajnu zbog toga što se stvari nisu odvijale onako kako je očekivao. "Postoji ogromna razlika između toga da je neko mračni, zli i sotonski izdajnik i toga da je osoba koja na neki način želi preuzeti stvari u svoje ruke i izgubila je vjeru u ono za šta se zalagala", pojasnio je Winninge. Novi prevod donosi i inkluzivniji jezik Jedna od smjernica za novi prevod bila je upotreba inkluzivnijeg jezika. Tako se na mjestima gdje je ranije pisalo "braća" sada koristi izraz "braća i sestre" ili "braća i sestre u vjeri", odnosno "braća i sestre" u značenju zajednice vjernika. Prema Winningeu, takva rješenja bolje odgovaraju izvornom značenju grčkog teksta. Promjene obuhvataju i modernizaciju jezika. Tako se stariji oblik "Isusa Krista" u genitivu, koji se ranije pisao kao "Jesu Kristi", sada dosljedno zamjenjuje savremenim oblikom. Na novi prevod uticala su i savremena historijska saznanja o judaizmu i ranom Isusovom pokretu. Zbog toga se drugi narodi više ne označavaju izrazom "pagani", kao što je to ranije bio slučaj u pojedinim dijelovima teksta. Winninge očekuje da će novo izdanje izazvati rasprave, posebno među ljudima koji imaju jasno utvrđenu predstavu o tome kako bi Biblija trebala izgledati. "Uvijek se to događa. Ali riječ je i o navikavanju", kazao je. Švedska crkva podijelit će 200.000 primjeraka Novi prevod s nestrpljenjem je čekao i nadbiskup Švedske crkve Martin Modéus, koji je na sajmu kupio primjerak. Priznao je da su ga pojedini dijelovi novog izdanja, uključujući najnoviju verziju molitve "Oče naš", naveli na dodatno razmišljanje. "Ponekad je to pomalo bolno, ali i korisno jer me tjera da razmišljam malo više. Nadam se da ću ponekad biti uzdrman, ponekad pomalo nezadovoljan i da ću nakon čitanja ipak otići malo mudriji", rekao je Modéus. Švedska crkva počet će koristiti novi prevod nakon što ga odobri Crkveno vijeće. Već je odlučeno da će vjernicima prvog dana adventa biti podijeljeno 200.000 primjeraka. Novo izdanje već je dostupno i na internetu, dok će njegova upotreba u Finskoj zavisiti od odobrenja tamošnjeg crkvenog Sinoda. Linus Stråhlman, član Upravnog odbora Švedskog biblijskog društva, smatra da će novi prevod potaknuti veće interesovanje za čitanje Biblije, kako u crkvenim tako i u neformalnim krugovima. On je dodao da bi rasprave o jeziku u Finskoj mogle biti drugačije nego u Švedskoj, s obzirom na to da su čitaoci u Finskoj skloniji zadržavanju arhaičnih izraza.
IZVOR: klix.ba