Tekst o Mladiću u švicarskom listu uznemirio bh. dijasporu, podnijete su prijave
Organizacija Glas za Bosnu podnijela je prijave švicarskim tijelima zbog navoda u Weltwocheu, a od redakcije traži objavljivanje odgovora bosanskohercegovačke zajednice
Organizacija Glas za Bosnu, sa sjedištem u Švicarskoj, reagovala je na tekstove objavljene u sedmičniku Weltwoche o ratnom zločincu Ratku Mladiću te je uputila prijave nadležnim institucijama za medijsku etiku i suzbijanje diskriminacije, prije svega Švicarskom vijeću za štampu (Schweizer Presserat) i Saveznoj komisiji protiv rasizma (EKR). Istovremeno je od uredništva sedmičnika Weltwoche zatražila objavljivanje demantija, odnosno prava na odgovor i stava bošnjačke/bosanskohercegovačke zajednice povodom spornih navoda u članku "Wer war Ratko Mladić?" ("Ko je bio Ratko Mladić?"). U saopćenju organizacije navodi se da su brojni pripadnici bosanskohercegovačke dijaspore u Švicarskoj izrazili zabrinutost zbog načina na koji su u tekstu predstavljeni Ratko Mladić, rat u Bosni i Hercegovini, kao i bosanski muslimani - Bošnjaci. Prema navodima organizacije, sporni su posebno dijelovi koji, kako tvrde, relativiziraju odgovornost za ratne zločine i genocid počinjen u Bosni i Hercegovini te stvaraju pogrešnu sliku o Bošnjacima. U svom obraćanju ističu da je Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju, kao i Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove, pravosnažno osudio Ratka Mladića za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja. Predstavnici organizacije naglašavaju da posebno zabrinjava povezivanje Bošnjaka s narativima o navodnoj "islamizaciji Evrope". - Takvi narativi su godinama prisutni u islamofobnim i krajnje desničarskim krugovima te doprinose stvaranju predrasuda prema mirnim muslimanskim zajednicama u Evropi. Poznato je da su slične ideološke konstrukcije korištene i kao dio opravdanja ekstremističkog nasilja, uključujući i manifest Andersa Behringa Breivika, navodi se u saopćenju. Organizacija smatra da mediji imaju posebnu odgovornost da o osjetljivim historijskim i društvenim temama izvještavaju uravnoteženo i u skladu s profesionalnim standardima. Zbog toga je podnijela predstavke novinarskim institucijama i tijelima koja se bave zaštitom od diskriminacije i govora mržnje u Švicarskoj. U prijavi se navodi da sporni članci mogu doprinijeti stigmatizaciji bošnjačke zajednice te narušavanju međusobnog povjerenja među različitim etničkim i vjerskim grupama. Pored institucionalnih prijava, organizacija Glas za Bosnu uputila je redakciji Weltwoche i službeni zahtjev za objavljivanje Gegendarstellungi, odnosno odgovora bosanske zajednice. Cilj zahtjeva je, kako navode, omogućiti čitateljima da se upoznaju i s drugom stranom priče te sa stavovima žrtava rata i njihovih potomaka. - Ne tražimo cenzuru niti ograničavanje slobode medija. Naprotiv, smatramo da sloboda izražavanja podrazumijeva i odgovornost prema činjenicama, kao i mogućnost da oni koji su pogođeni određenim navodima dobiju pravo na odgovor, poručio je predsjednik organizacije Senad Ušanović. Na kraju saopćenja istaknuto je da će Glas za Bosnu nastaviti pratiti slučaj i informisati javnost o eventualnim odlukama nadležnih institucija i odgovoru redakcije Weltwoche. Organizacija je pozvala sve relevantne društvene aktere da se usprotive pokušajima relativizacije ratnih zločina i širenju narativa koji mogu dovesti do diskriminacije bošnjačke zajednica. Prema njihovim riječima, očuvanje sjećanja na žrtve i borba protiv svih oblika mržnje i diskriminacije ostaju trajna obaveza demokratskog društva. Organizacija Glas za Bosnu podsjeća da već nekoliko godina aktivno organizuje obilježavanje Međunarodnog dana sjećanja na genocid u Srebrenici, okupljajući predstavnike bosanskohercegovačke dijaspore, švicarskih institucija, političkih predstavnika, vjerskih zajednica i organizacija civilnog društva. Istovremeno, organizacija svake godine poziva bosanskohercegovačku dijasporu širom svijeta da dostojanstveno obilježava ovaj datum i čuva sjećanje na žrtve genocida. Iz Glasa za Bosnu ističu da je institucionalno djelovanje protiv negiranja genocida, historijskog revizionizma i diskriminacije Bošnjaka jedna od njihovih ključnih aktivnosti. Prema njihovim riječima, pokušaji relativizacije presuđenih zločina, stigmatizacije bošnjačkog naroda i širenja neutemeljenih stereotipa ne predstavljaju samo napad na dostojanstvo žrtava, nego i prijetnju demokratskim vrijednostima, međusobnom povjerenju i društvenoj koheziji u Evropi. Zbog toga organizacija poziva sve građane, udruženja i institucije da na takve pojave odgovaraju argumentirano, odgovorno i kroz zakonom predviđene institucionalne mehanizme. - Naša je obaveza da čuvamo istinu o genocidu u Srebrenici, odajemo počast žrtvama i suprotstavimo se svakom obliku negiranja, mržnje i diskriminacije. Samo otvorenim dijalogom, činjenicama i institucionalnim djelovanjem možemo graditi društvo zasnovano na poštovanju ljudskih prava i dostojanstva svakog čovjeka, poručili su iz organizacije Glas za Bosnu.
IZVOR: oslobodjenje.ba