Dodikova odbrana ponovo traži da američki sud ne odbaci tužbu zbog sankcija
Advokat Milorada Dodika u Sjedinjenim Američkim Državama Robert Garson ponovo je zatražio od Okružnog suda na Floridi da ne prihvati zahtjev američkih vlasti za odbacivanje tužbe koju su Dodik i članovi njegove porodice, kao i nekoliko njegovih saradnika, podnijeli zbog ranijih američkih sankcija.
Advokat Milorada Dodika u Sjedinjenim Američkim Državama Robert Garson ponovo je zatražio od Okružnog suda na Floridi da ne prihvati zahtjev američkih vlasti za odbacivanje tužbe koju su Dodik i članovi njegove porodice, kao i nekoliko njegovih saradnika, podnijeli zbog ranijih američkih sankcija. Garson je novi podnesak sudu dostavio u petak, 25. septembra, nakon što je sudija Jeffrey T. Kuntz odbrani naložio da se izjasni o zahtjevu američke administracije. Kako saznaje Raport, riječ je o novom pokušaju odbrane da zadrži predmet pred sudom nakon što je američko Ministarstvo pravde već zatražilo njegovo odbacivanje. Spor se odnosi na sankcije koje su SAD ranije uvele Dodiku i ostalim tužiteljima, a koje su američke vlasti ukinule u aprilu prošle godine. Tužitelji, međutim, tvrde da su posljedice tih mjera nastavile da utiču na njihov poslovni i finansijski položaj i nakon formalnog skidanja sa američke liste sankcionisanih osoba. Odbrana tvrdi da posljedice sankcija i dalje traju U novom podnesku Garson ponavlja tvrdnju da samo formalno ukidanje sankcija nije riješilo probleme s kojima se njegovi klijenti navodno suočavaju. Prema argumentima odbrane, pojedine komercijalne baze podataka koje banke i finansijske institucije koriste za provjeru sankcija i dalje označavaju Dodika i ostale tužitelje kao osobe koje su ranije bile pod američkim sankcijama. Odbrana tvrdi da takve oznake mogu imati konkretne posljedice, uključujući odbijanje poslovne saradnje, blokiranje finansijskih transfera i dodatne provjere prilikom pokušaja otvaranja ili korištenja računa. Američka administracija ranije je, između ostalog, ukazivala na mogućnost da neke od posljedica koje Dodik navodi proizlaze iz sankcija koje su mu uvele druge države, posebno Velika Britanija. Garson sada iznosi drugačiji argument. Tvrdi da su britanske sankcije povezane s ranijim američkim mjerama, s obzirom na to da ih je Velika Britanija uvela u aprilu 2022. godine, približno tri mjeseca nakon što je sankcije Dodiku uveo američki Ured za kontrolu strane imovine Ministarstva finansija SAD-a, poznat kao OFAC. Odbrana istovremeno tvrdi da posljedice sankcija osjećaju i ostali tužitelji, iako se oni, prema navodima iz podneska, ne nalaze pod britanskim sankcijama. Zbog toga ponovo traže da se podaci o ranijim američkim sankcijama uklone iz baza podataka koje ih i dalje prikazuju kao osobe povezane sa sankcijama. Odbrana zasad neće dokazivati kakvu imovinu imaju u SAD-u Jedno od ključnih pitanja u najnovijem podnesku odnosi se na prigovor američkog Ministarstva pravde da tužitelji nisu naveli dovoljno konkretnih podataka o imovini koju posjeduju u Sjedinjenim Američkim Državama. Vladini advokati smatraju da je za ostvarivanje određenih prava pred američkim sudovima potrebno preciznije pokazati kakve veze tužitelji imaju s američkom jurisdikcijom, uključujući konkretnu imovinu ili finansijske interese koji su bili predmet sankcija. Garson na to odgovara tvrdnjom da se u ovoj fazi postupka ne utvrđuju konačni dokazi, već prije svega ispituje da li tužba ima pravni osnov i da li su navodi u njoj dovoljno uvjerljivi da bi postupak mogao biti nastavljen. Zbog toga odbrana, prema novom podnesku, zasad ne namjerava dostavljati detaljne dokaze o eventualnim računima, nekretninama ili drugoj imovini svojih klijenata u SAD-u. Takve dokaze, kako navodi Garson, odbrana bi mogla ponuditi tek ukoliko predmet bude nastavljen i dođe u fazu suđenja. "OFAC je sam utvrdio vezu s američkim sistemom" Garson je u podnesku iznio i argument prema kojem činjenica da je OFAC ranije blokirao imovinu njegovih klijenata sama po sebi pokazuje da su postojale dovoljne finansijske veze sa Sjedinjenim Američkim Državama. Prema stavu odbrane, ako je američka administracija imala osnov da zamrzne određenu imovinu svojih klijenata, onda se upravo ta činjenica može koristiti kao argument da su oni imali finansijske interese povezane sa SAD-om. Odbrana smatra da sud zbog toga ne bi trebao odbaciti tužbu samo zato što u ovoj fazi postupka nije dostavljen detaljan popis blokirane imovine. Treći put da američka administracija traži odbacivanje Američke vlasti su ranije već zatražile odbacivanje tužbe, i to u julu ove godine. Nakon tog zahtjeva Dodikova odbrana izmijenila je tužbu, ali je Ministarstvo pravde SAD-a potom ponovo reagovalo i zatražilo njeno odbacivanje. Sud će se sada o istoj pravnoj stvari izjašnjavati treći put. Odbrana je za odgovor na posljednji zahtjev dobila rok do 2. oktobra. Nakon što obje strane iznesu argumente, sudija Jeffrey T. Kuntz morat će odlučiti o nekoliko ključnih pitanja koja bi mogla odrediti daljnji tok postupka. Sud odlučuje i o mogućem premještanju postupka Prvo pitanje odnosi se na to da li je predmet i dalje pravno aktuelan nakon što su Sjedinjene Američke Države ukinule sankcije Dodiku i ostalim tužiteljima. Vlada tvrdi da je ukidanjem sankcija nestao osnovni razlog za nastavak postupka. Odbrana, s druge strane, insistira na tome da posljedice ranijih mjera i dalje postoje, posebno zbog finansijskih blokada i načina na koji se podaci o sankcijama prikazuju u različitim bazama. Drugo pitanje koje će sud morati razmotriti jeste zahtjev američke administracije da se, ukoliko tužba ipak ne bude odbačena, postupak prebaci s Floride u Distrikt Kolumbija, odnosno Washington. Vladini advokati takav zahtjev obrazlažu činjenicom da su ključne odluke povezane sa sankcijama donesene u Washingtonu. Odluka sudije Kuntza o tome hoće li predmet biti odbačen, nastaviti se na Floridi ili eventualno biti prebačen u Washington bit će naredni važan korak u ovom postupku.
IZVOR: federalna.ba