Zoran Pavlović za "Avaz": Poslije izbora građane očekuje novi val poskupljenja
Građani već štede na putovanjima i kulturi, a novi rast cijena mogao bi dodatno pogoršati situaciju
Građani Bosne i Hercegovine sve teže usklađuju primanja s troškovima svakodnevnog života. Hrana, stanovanje, komunalne usluge i druge osnovne potrebe zauzimaju sve veći dio kućnih budžeta, dok prostor za kulturu, sport, putovanja i druge aktivnosti ostaje sve uži. Ekonomski analitičar Zoran Pavlović za „Avaz“ ocjenjuje da je jedan od ključnih problema rast troškova koji dolazi iz inostranstva. - Mi imamo porast cijena koji je u biti inflacija, ali eksternog tipa. To dobijamo iz inostranstva, ne štampamo mi pare. Pa smo u situaciji da taj porast troškova opterećuje porodično domaćinstvo - rekao je Pavlović. Rast troškova Prema njegovim riječima, problem dodatno povećava činjenica da prihodi velikog broja građana ne rastu dovoljno brzo. - Jer prihodi koje mogu ljudi da ostvare su više-manje fiksni. Nema rasta plata u biti, jer jednostavno opterećenja koje je država nametnula, odnosno entiteti, 64 posto opterećenja na isplaćene plate u RS-u je gotovo 70 posto u Federaciji. Čini mi se, nešto su čak smanjivali - naveo je Pavlović. On smatra da visoka opterećenja rada dodatno povećavaju troškove poslodavaca, dok konkurencija na evropskom tržištu vrši pritisak na domaće kompanije da zadrže cijene dovoljno niskim. - Nivo plata se kreće u rasponu od 1.600 do 1.700 maraka prosječno gledano - rekao je Pavlović. Aktuelni podaci pokazuju da je prosječna neto plata u Republici Srpskoj za avgust iznosila 1.695 KM, dok je sindikalna potrošačka korpa dostigla 2.936,62 KM. Prosječna plata tako pokriva oko 57,7 posto vrijednosti korpe. U Federaciji BiH sindikalna potrošačka korpa za avgust iznosila je 3.810,70 KM. Posljednji dostupni podatak o prosječnoj plati, za juni, iznosio je 1.714 KM, što znači da je pokrivala 44,98 posto vrijednosti korpe. Minimalna plata od 1.027 KM pokrivala je tek 26,95 posto. Pavlović upozorava da razlika između primanja i troškova direktno utječe na kvalitet života. - To znači da praktično dvoje zaposlenih u porodici teško da mogu bilo kakav luksuzni proizvod da kupe ili da odu u kafanu na večeru - rekao je. Prema njegovim riječima, građani sve više odustaju i od kulturnih događaja, putovanja, sporta i rekreacije. - Situacija je da se ne ulaže i ne troše novci ni na kulturne događaje ni na putovanja, jer jednostavno za to novaca nema - kazao je Pavlović. Struktura sindikalnih korpi potvrđuje da najveći dio kućnog budžeta odlazi upravo na osnovne potrebe. U RS-u je u avgustu za prehranu bilo potrebno izdvojiti 1.353,71 KM, a za stanovanje i komunalne usluge 731,34 KM. U FBiH prehrana čini 43,58 posto sindikalne korpe, dok na stanovanje i komunalne usluge odlazi još 11,56 posto. Nova struktura Poseban dio Pavlovićevih upozorenja odnosi se na period nakon izbora. On očekuje da bi, u zavisnosti od izbornih rezultata i eventualnih političkih promjena, moglo doći do novog talasa poskupljenja. - Ako ostanu isti, val poskupljenja svega će da se desi jer jednostavno ti koji su sada, koalicije koje su sada na vlasti, namjerno ili svjesno, javna preduzeća koja pružaju komunalne i druge usluge drže u situaciji da se ništa ne mijenja ili ne talasa, kako bi izbori prošli bezbolno po njih - rekao je Pavlović. U slučaju promjene vlasti, dodao je, nova struktura bi se suočila s problemima koji su se godinama gomilali. Pavlović posebno upozorava na stanje u energetskom sektoru i smatra nelogičnim da BiH, zbog nedovoljne domaće proizvodnje električne energije, mora kupovati struju na tržištu. - Neodrživo je da budemo u situaciji da nemamo dovoljnu proizvodnju struje pa da je kupujemo na Budimpeštanskoj berzi - zaključio je. Šta se može uraditi? Govoreći o mogućim mjerama, Pavlović smatra da je bilo prostora za intervencije države, posebno kroz akcize. - Ono što je moglo da se uradi i što je bilo inicirano da se privremeno da pravo Savjetu ministara da blokira naplatu akciza kao oblik smanjivanja pritiska na rast cijena zbog rasta cijena goriva na svjetskom tržištu nije prihvaćeno u Vijeću naroda - naveo je. Pavlović smatra da su takve odluke povezane i s pitanjem entitetskih budžeta, dok predstavnici pojedinih stranaka prema njegovoj interpretaciji, svoje protivljenje takvoj mjeri obrazlažu zaštitom nacionalnih interesa.
IZVOR: avaz.ba