
EU ide dalje, nakon vezanih čepova stižu i nove plastične flaše
Veći udio reciklirane plastike mogao bi promijeniti izgled boca, dok evropska pravila istovremeno donose velike promjene proizvođačima, trgovcima i industriji recikliranja
Plastična boca koju potrošači godinama prepoznaju po gotovo savršenoj prozirnosti polako se mijenja. Nakon čepova koji ostaju pričvršćeni za bocu, evropske potrošače očekuje još jedna promjena. Na policama bi se trebalo pojavljivati sve više boca koje mogu izgledati blago zamućeno, sivkasto ili imati nešto drugačiju nijansu. Razlog nije lošiji kvalitet proizvoda. Riječ je o većem udjelu reciklirane plastike u ambalaži. Iza naizgled male promjene krije se mnogo veća transformacija evropske industrije ambalaže. Ona će uticati na proizvođače pića, trgovce, kompanije koje proizvode ambalažu, ali i na cijeli sektor recikliranja. Evropska unija već je postavila konkretne ciljeve za plastične boce. Prema pravilima EU o plastici za jednokratnu upotrebu, PET boce za piće od 2025. godine trebaju sadržavati najmanje 25 posto reciklirane plastike. Taj cilj računa se kao prosjek za PET boce koje se stavljaju na tržište određene države članice. Od 2030. godine cilj raste na najmanje 30 posto za plastične boce za piće. To ne znači da je propisano da svaka pojedinačna boca mora sadržavati tačno 25, odnosno 30 posto recikliranog materijala. Cilj se odnosi na ukupnu količinu boca stavljenih na tržište. Nova evropska Uredba o ambalaži i ambalažnom otpadu ide još dalje. Za jednokratne plastične boce za piće predviđeni su dodatni ciljevi koji do 2040. mogu dosegnuti 65 posto recikliranog sadržaja. Veći udio reciklirane plastike može promijeniti vizuelne karakteristike ambalaže. Boca zato ne mora uvijek izgledati isto kao ona proizvedena pretežno od nove, odnosno primarne plastike. Moguće su razlike u nijansi i prozirnosti. To, međutim, ne znači da će sve boce postati sive ili žute. Evropski propisi ne zahtijevaju određenu boju boce. Propisi određuju minimalne nivoe recikliranog sadržaja, dok konačan izgled zavisi od materijala, procesa recikliranja i tehnologije proizvodnje. Za potrošača je promjena prije svega estetska. Za industriju je mnogo ozbiljnija. Ambalaža je veliki potrošač sirovina. Prema podacima evropskih institucija, sektor ambalaže koristi oko 40 posto plastike koja se troši u Evropskoj uniji. Istovremeno, količina ambalažnog otpada u Evropi značajno je porasla tokom prethodnog desetljeća. Zbog toga nova pravila više nisu usmjerena samo na recikliranje otpada koji je već nastao. EU pokušava promijeniti cijeli životni ciklus ambalaže. Nova Uredba o ambalaži i ambalažnom otpadu počela se primjenjivati 12. augusta 2026. godine. Cilj je smanjiti količinu ambalaže, olakšati njeno recikliranje i smanjiti ovisnost o primarnim sirovinama. Promjene se neće završiti na bocama. Od 2030. godine sva ambalaža na tržištu EU treba biti projektovana tako da se može reciklirati. Uvode se i ciljevi za ponovnu upotrebu, ograničenja pojedinih jednokratnih pakovanja i strožija pravila o količini materijala koji se koristi. Za proizvođače ovo nije samo pitanje dizajna ambalaže. To je pitanje troškova, nabavke sirovina, ulaganja i organizacije proizvodnje. Kompanijama će biti potrebne stabilne količine kvalitetnog recikliranog materijala. Istovremeno, proizvođači ambalaže morat će ispuniti sve zahtjevnije tehničke standarde. Time kvalitetan plastični otpad postaje vrednija industrijska sirovina. Mijenja se i poslovna logika. Boca više nije samo ambalaža kojoj životni vijek završava kada je potrošač baci. Cilj kružnog gospodarstva je materijal iz te boce ponovo uvesti u proizvodni proces. Evropska komisija tokom 2026. godine dodatno je precizirala pravila za izračunavanje i provjeru recikliranog sadržaja u PET bocama. Time se proizvođačima i industriji recikliranja postavljaju jasnija pravila. Nova regulativa istovremeno stvara i novo tržište. Što je obavezni udio recikliranog sadržaja veći, raste i potreba za kvalitetnom sekundarnom sirovinom. To otvara prostor za ulaganja u prikupljanje ambalaže, sortiranje, preradu otpada i proizvodnju recikliranog PET materijala. Reuters navodi da Evropljani proizvode oko 180 kilograma ambalažnog otpada po stanovniku godišnje. Količina ambalažnog otpada u EU porasla je za više od 20 posto tokom prethodnog desetljeća, piše Bonitet. Nova evropska pravila zato predviđaju i širu transformaciju sistema. Među mjerama su sistemi povratne naknade za limenke i plastične boce, ciljevi ponovne upotrebe i ograničavanje pojedinih oblika jednokratne ambalaže. Promjena izgleda plastične boce tako je samo vidljivi dio mnogo veće promjene. EU pokušava ambalažu pomjeriti od modela u kojem se materijal koristi jednom i odbacuje prema sistemu u kojem se što veći dio sirovina vraća u proizvodni ciklus.
IZVOR: oslobodjenje.ba
