Sarajevo i Goražde, daleki prijatelji: Dvije smrti, horor ceste i tunel bez kraja
U subotu, 10. oktobra, autobus s fudbalerima i stručnim štabom FK Famos iz Hrasnice sletio je s ceste na putu prema Goraždu. Prema saopćenju kluba, nekoliko članova ekipe je lakše povrijeđeno, a utakmica je odgođena.
U subotu, 10. oktobra, autobus s fudbalerima i stručnim štabom FK Famos iz Hrasnice sletio je s ceste na putu prema Goraždu. Prema saopćenju kluba, nekoliko članova ekipe je lakše povrijeđeno, a utakmica je odgođena. Tri pravca, nijedan bez problema Od Sarajeva do Goražda vode tri pravca. Dva glavna velikim dijelom prolaze kroz Republiku Srpsku, gdje za ceste odgovara JP Putevi Republike Srpske. Treći, planinska magistrala preko Grepka, prolazi kroz Federaciju i njime upravljaju Ceste FBiH. Najteže je na pravcu preko Trnova. Početkom februara 2026. zatvoren je zbog klizišta i oštećenih stubova mosta na Bistrici. Ministar saobraćaja i veza RS Zoran Stevanović najavio je sanaciju vrijednu 2 do 2,5 miliona KM, s rokom od 45 dana, i oko 1,5 miliona KM za obaloutvrdu koja treba zaštititi temelje mosta. Od 15. maja dionicom ponovo mogu prolaziti lakša vozila. Osam mjeseci nakon zatvaranja, BIHAMK i dalje navodi da na dionici Dobro Polje – Miljevina važi zabrana za vozila teža od 3,5 tone. Putevi RS pripremaju projekat trajne obilaznice, ali datum početka gradnje nije objavljen. Teški saobraćaj je zato upućen preko Ustiprače i Rogatice, gdje je most preko Prače kod Sastavaka bio u toliko lošem stanju da se preko njega vozilo jednom trakom, do 30 km/h, uz zabranu za vozila teža od 30 tona. Rekonstrukcija vrijedna nešto više od milion KM počela je u martu, a saobraćaj je preusmjeren na privremeni čelični most. Pravac preko Grepka je jedini koji ostaje u Federaciji. Posljednja makadamska dionica na njemu asfaltirana je tek 2018. To je planinska cesta preko prijevoja, i dok je kod Miljevine trajala zabrana, preporučivana je putničkim vozilima. Ona nije ravnopravna zamjena za magistralu kojom treba da prolaze kamioni i autobusi. Dvije pogibije u kanjonu Bistrice Dionica Dobro Polje – Miljevina, koja je danas zatvorena za teška vozila, prolazi kanjonom Bistrice, kroz usjeke i kratke tunele. Na njoj su u manje od dvije godine od odrona poginule dvije osobe. Ishodi dva postupka su različiti, iako su se nesreće dogodile na istoj dionici i pod sličnim okolnostima. Zašto je tako, legitimno je novinarsko pitanje. Bez uvida u kompletne spise ipak se ne može tvrditi da su institucije u istim okolnostima postupale po različitim kriterijima. Optužnica u slučaju Mitrović odnosi se na period do 2023, a smrt doktorice Softić dogodila se 2025. Zašto Hranjen nije završen Alternativa za sva tri pravca trebala je biti brza cesta Prača – Goražde s tunelom Hranjen, projekat Federacije koji vode JP Autoceste FBiH. Prvi ugovor potpisan je u septembru 2018, s rokom od 36 mjeseci, a tadašnja vlast najavljivala je tunel u funkciji 2021. Brza cesta trebala je skratiti put sa 95,6 na oko 56 kilometara i sa sat i po na oko 45 minuta. U aprilu 2018. Autoceste su cijeli projekat brze ceste u poluprofilu procjenjivale na 190 miliona KM, od čega 70 miliona za tunel. U januaru 2024. zbir njihovih planskih procjena za četiri dionice iznosio je 402,5 miliona KM bez PDV-a, od čega 300 miliona za tunel. Obuhvat dvije procjene nije nužno identičan, ali je novija više nego dvostruko veća. Prema Autocestama FBiH, gradnja kasni i poskupljuje jer su geološki uslovi znatno nepovoljniji od onih pretpostavljenih u projektu. Izvršni direktor za projektovanje i građenje Asmir Dževlan rekao je za FTV da je problem nastao i u modelu ugovaranja. Tender je 2018. raspisan samo za iskop, prema novcu koji je tada bio na raspolaganju, umjesto za cijeli projekat. Profesor Nedim Suljić s Univerziteta u Tuzli ocijenio je da početnih 80 miliona KM nije bilo dovoljno za obje cijevi. Prema Hayatu, Hranjen je ugovoren po modelu FIDIC Žute knjige, u kojem izvođač istovremeno projektuje i gradi. Gradonačelnik Goražda Ernest Imamović, koji projekat godinama podržava, opisao je u augustu za Oslobođenje i sam problem tog pristupa: „To nije projekat koji se radi tri mjeseca, pa tri stane.“ Ernest Imamović, gradonačelnik Goražda, za Oslobođenje, august 2026. Radovi po aktuelnom ugovoru, prema najavi Vlade BPK, trebali bi biti završeni u martu 2027. Ali ni tada tunel neće biti spreman za saobraćaj. Autoceste FBiH su u junu saopćile da za ostatak obloge, kolovoz i opremanje trebaju novi novac i novi ugovor. Još manje je spremna cesta do tunela. Prema dokumentu Autocesta iz januara 2024, glavni projekat brze ceste završen je i revidovan. Gradnja dionica izvan tunela ipak nije počela. Oglas za sporazumni otkup zemljišta na trasi objavljen je tek u aprilu 2026. Čak i kada Hranjen bude probijen i opremljen, neće imati funkciju dok ne budu izgrađene dionice koje ga povezuju s Pračom i Goraždem. Prema planskim procjenama, one vrijede više od 100 miliona KM. U javno dostupnoj dokumentaciji nije naveden pouzdan datum puštanja kompletne brze ceste u saobraćaj. Ko je odgovoran Politička, upravljačka i krivična odgovornost nisu isto, i ovdje ih razdvajamo. Model ugovaranja. Odluku da se projekat ugovara u dijelovima, počevši samo od iskopa, donijele su 2018. Vlada FBiH, tada na čelu s Fadilom Novalićem, i JP Autoceste FBiH. Isti model nastavljen je ugovorom iz 2022, pod istom vladom, i ugovorom iz 2024, pod vladom Nermina Nikšića. Na tenderu 2024. javio se samo jedan ponuđač, izvođač koji radi od početka. Finansiranje i pripremu pristupnih cesta vode Vlada FBiH i Autoceste FBiH. Autoceste su u aprilu 2023. najavile 130 miliona KM u tri godine, iz vlastitih prihoda i budžetskih transfera, i tvrdile da će to skratiti gradnju na tri godine. Taj rok je prošao. Dio za pristupnu cestu iz 2022, kada je Vlada BPK trebala pripremiti zemljište, nije realizovan u predviđenom roku, uz međusobno prebacivanje odgovornosti između federalnog i kantonalnog nivoa. Krivična odgovornost. Prema izvještajima medija iz septembra 2026, Posebni odjel Federalnog tužilaštva (POSKOK) provjerava navode iz krivične prijave u vezi s Hranjenom radi donošenja tužilačke odluke. Ko je podnio prijavu i šta ona tačno sadrži, nije objavljeno. Faza provjere ne znači da je iko krivično odgovoran. Postojeće ceste kroz RS. Za njihovu sigurnost i održavanje odgovorni su JP Putevi Republike Srpske i Ministarstvo saobraćaja i veza RS. Protiv Puteva RS je potvrđena optužnica u slučaju Mitrović, a ishod postupka nije poznat. Šta se može očekivati Na dan objave ove analize, na pravcu preko Trnova važi zabrana za vozila teža od 3,5 tone, a za trajnu obilaznicu nema datuma. U Hranjen je do kraja oktobra 2025. potrošeno 154 miliona KM, a za završetak tunela i izgradnju brze ceste potrebni su novi ugovori i novac čiji iznos nije objavljen. Osam godina nakon prvog ugovora, Goražde je i dalje povezano sa Sarajevom cestama kao iz horor filmove. Posljedice za grad i stanovništvo su nesagledive. Nova vlast ima šansu pokazati da se može.
IZVOR: n1info.ba