Sumnja da se opasni otpad iz Hrvatske spaljuje u BiH, građani traže odgovore

Sumnja da se opasni otpad iz Hrvatske spaljuje u BiH, građani traže odgovore

Grupa „Za čist zrak“ traži provjeru mogućeg uvoza otpada iz Gospića, uvid u transportnu i carinsku dokumentaciju te hitnu reakciju nadležnih institucija

Jesu li cementare u Bosni i Hercegovini kao alternativno gorivo koristile otpad iz Gospića, pitanje je na koje neformalna grupa građana „Za čist zrak“ iz Kaknja traži hitan i provjerljiv odgovor vlasti. Povodom informacija o opasnom otpadu na području tog hrvatskog grada, grupa je uputila otvoreno pismo državnim i federalnim institucijama, izražavajući duboku zabrinutost zbog mogućnosti njegovog uvoza i spaljivanja u BiH. Pismo su poslali premijeru Federacije BiH, predsjedavajućoj Vijeća ministara BiH, ministru vanjskih poslova BiH i federalnoj ministrici okoliša i turizma. Od njih očekuju potpunu transparentnost i hitnu reakciju kako bi se utvrdilo postoji li mogućnost da je otpad iz ovog slučaja završio u domaćim cementarama. Građani, poručuju iz grupe, imaju pravo na informacije o tome šta ulazi u Bosnu i Hercegovinu, s kojih tačno lokacija otpad dolazi, ko ga uvozi i ko ga na kraju koristi, prenosi N1. U otvorenom pismu postavljeno je šest ključnih pitanja na koja traže jasne i provjerljive odgovore. Posebno ih zanima jesu li hrvatske institucije tokom 2025. i 2026. godine dostavljale bilo kakve zahtjeve za prekogranični promet otpada iz Gospića. U središtu njihovog zahtjeva je provjera mogućnosti da je taj otpad već dopremljen u BiH i spaljen u nekoj od cementara. Naglašavaju da to pitanje ne smije ostati nerazjašnjeno te da, ukoliko nema nedvosmislene potvrde, treba hitno i u cijelosti pregledati transportnu i carinsku dokumentaciju. Grupa podsjeća i na zabrinutost koja u bh. javnosti već postoji zbog korištenja RDF/SRF otpada, starih automobilskih guma i drugih opasnih materijala u cementarama i industrijskim postrojenjima. Njihov je zahtjev da Bosna i Hercegovina ne postane odredište za spaljivanje otpada koji druge zemlje ne žele ili nisu u mogućnosti zbrinuti na vlastitoj teritoriji. Posebno se protive mogućem preusmjeravanju otpada iz Gospića u BiH bez znanja građana i dostupnih informacija o takvom postupku. „Zdravlje ljudi ne smije biti cijena prekograničnog zbrinjavanja otpada“, poručili su iz neformalne grupe „Za čist zrak“.