Strah među strancima u Njemačkoj: Odselićemo se
BERLIN - Sve snažniji politički uspon Alternative za Njemačku (AfD) izaziva zabrinutost među stranim radnicima i migrantskim zajednicama širom Njemačke, a uoči novih izbora u Berlinu i Meklenburgu-Zapadnoj Pomeraniji u multikulturalnim dijelovima glavnog grada sve češće se razgovara čak i o odlasku iz zemlje.
BERLIN - Sve snažniji politički uspon Alternative za Njemačku (AfD) izaziva zabrinutost među stranim radnicima i migrantskim zajednicama širom Njemačke, a uoči novih izbora u Berlinu i Meklenburgu-Zapadnoj Pomeraniji u multikulturalnim dijelovima glavnog grada sve češće se razgovara čak i o odlasku iz zemlje. Jedan od njih je 50-godišnji Hasan, koji već dvije decenije živi u Berlinu, gdje je stigao iz Ankare i radi u prodavnici elektronike u blizini trga Kotbuser Tor, poznatog kao "Koti". Njemačka je za njega i njegove sunarodnike iz Turske, kako kaže, dugo predstavljala slobodu, demokratiju, toleranciju i blagostanje, ali smatra da jačanje AfD-a zemlju vodi u potpuno drugačijem pravcu. "Ono što ta stranka planira sa Njemačkom za mene znači početak kraja svega onoga što je ovu zemlju činilo vrijednom života i voljenom", kaže Hasan, dodajući da je iseljavanje postalo jedna od glavnih tema među strancima. AfD na saveznom nivou blizu 30 odsto Nakon izbora u Saskoj-Anhaltu, Berlin i Meklenburg-Zapadna Pomeranija 20. septembra biraju nove sazive svojih parlamenata. U berlinskom Krojcbergu prisustvo AfD-a gotovo da se ne primjećuje, dok na predizbornim plakatima dominiraju Zeleni, Ljevica, CDU i SPD. AfD je na ponovljenim izborima 2023. godine u Krojcbergu osvojio svega 3,7 odsto glasova, što se povezuje i sa činjenicom da približno svaki drugi stanovnik tog dijela Berlina ima migrantsko porijeklo. Međutim, situacija na nivou cijele Njemačke potpuno je drugačija, jer AfD prema anketama dostiže podršku od gotovo 30 odsto. "Ako dođu na vlast, odseliću se u Tursku" Četrdesetčetvorogodišnji Omer, trgovac voćem i povrćem koji je rođen u Berlinu kao sin turskih doseljenika, istovremeno je nezadovoljan politikom vladajuće crno-crvene koalicije, posebno zbog visokih cijena struje, stanarina i goriva. "Pogledajte breskve, 2.99 evra za kilogram. Prije 25 godina koštale su 1.50 maraka. Rado bih vratio njemačku marku", kaže Omer. Iako smatra ispravnom finansijsku i vojnu pomoć Njemačke Ukrajini, vjeruje da bi političari trebalo ozbiljnije da razmisle o tome šta mogu učiniti za domaću privredu. Omer priznaje i da ima određene dileme kada je riječ o migracionoj politici, navodeći kao primjer berlinsku ulicu Zonenale i veliki broj doseljenika koji tamo žive. Ipak, kategoričan je da za AfD nikada ne bi glasao, jer smatra da je mržnja koju ta stranka širi nepodnošljiva. "Ako AfD ovdje i u ostatku zemlje postane još jači i dođe na vlast, sa suprugom i djecom odseliću se u Tursku, iako zapravo ne želimo da odemo", poručuje Omer. Podržava deportacije počinilaca krivičnih djela Drugačiji pogled na dio migracione politike ima 22-godišnji Ahmed, Kurd iz Iraka koji u Njemačkoj živi sedam godina. Trenutno radi takozvani "mini-job", a nada se da će završiti školovanje, pronaći stalni posao i izgraditi normalan život u Njemačkoj. Iako nema pravo glasa i kritikuje AfD zbog onoga što opisuje kao rasizam, podržava deportovanje stranaca koji krše zakone. "Rasizam koji dolazi od njih me rastužuje. Ali kada je riječ o deportaciji stranaca koji se ne pridržavaju pravila i čine krivična djela - istog sam mišljenja: oni moraju otići iz Njemačke", kaže Ahmed. Njemački pasoš više joj ne pruža osjećaj sigurnosti Posebno je zabrinuta 48-godišnja Pajiz, takođe Kurdkinja porijeklom iz Iraka, koja u Berlinu živi već dvije decenije i ima njemačko državljanstvo. Ona vodi vlastitu agenciju za nekretnine, radi i kao službena pravna starateljka, dok joj troje djece studira u Beču. Iako se tokom prethodnih godina u Njemačkoj osjećala sigurno, kaže da su pobjeda AfD-a u Saskoj-Anhaltu i jačanje stranke širom zemlje promijenili njen osjećaj sigurnosti navodi Fenix. "Prvi put se plašim da ovdje više nisam sigurna. Znam da me njemački pasoš ne bi zaštitio od samovolje AfD-a jer nisam 'bio-Njemica', odnosno izvorna Njemica", kaže Pajiz. Prema njenim riječima, mogućnost napuštanja Njemačke više nije samo usputna tema među migrantima. "Iseljavanje je sada glavna tema u migrantskim krugovima. Svi pričaju o tome i svi se boje. Moja porodica i ja već razmišljamo u koju bismo se zemlju mogli preseliti ako AfD dođe na vlast", navodi ona. Hasan još ne želi da odustane od Njemačke Hasan, ipak, još nije spreman da spakuje kofere i napusti zemlju u kojoj je proveo dvije decenije. Pravo glasa u Njemačkoj ima već deset godina i najavljuje da će podržati Ljevicu (Die Linke), želeći na taj način da pošalje političku poruku. Međutim, priznaje da bi i njegova odluka mogla biti drugačija ukoliko se ne formira jasna politička većina koja bi spriječila dolazak AfD-a na vlast. U tom slučaju, kaže, i on bi mogao da se pridruži sve većem broju stranaca koji razmišljaju o odlasku i zauvijek napusti Njemačku.
IZVOR: nezavisne.com