Ekobis u Bihaću: Bošnjački svijet iz Karamürsela predstavio kulturu i turizam naša 140 godina
Udruženje bošnjačke zajednice iz turskog grada na obali Mramornog mora posetilo sajam u Bihaću, gdje je promovisalo jezik, tradiciju i mogućnosti saradnje sa krajinjskim udruženjima
Predstavnici udruženja bošnjačke zajednice Karamürsela, grada na obali Mramornog mora u Turskoj, izveli su se na sajmu EKOBIS u Bihaću, gdje su posjetiocima predstavili bogatstvo svoje zajednice, turističke potencijale i priču o očuvanju bosanskog jezika, kulture i običaja kroz gotovo šestnaest generacija. Karamürsel danas ima oko 80.000 stanovnika, a prema podacima predsjednika Udruženja Ahmeta Çetina Hajdarovića, od toga je oko 30.000 Bošnjaka. Njihovi preci u taj dio Turske dolazili su iz različitih dijelova Bosne i Hercegovine tokom različitih istorijskih perioda, a zajednica i danas aktivno radi na očuvanju jezičkog i kulturnog identiteta. "Došli smo ovdje da se upoznamo s našim narodom. Mi gotovo 140 godina živimo u Turskoj. Ja sam treća generacija rođena u Turskoj. Radimo kao aktivan udruženi u Karamürselu, imamo savez naših udruženja u Turskoj i skoro 140 godina čuvamo našu kulturu, jezik i sve što je naše. Čuvamo jedni druge i pazimo se", izjavio je Hajdarović u razgovoru. Na sajmu EKOBIS u Bihaću članovi Udruženja nisu samo promovisali turističke atrakcije Karamürsela - njihove plaže, Sebilj sličan baščaršijskom, drvene suvenire i rastući turizam - već su se i tražili kontakte sa domaćim organizacijama za buduću saradnju u kulturi i tradiciji. Posebno su istaknuli očuvanje bosanskog jezika među mladima. U Karamürselu se organizuju nedjeljni kursevi bosanskog jezika trajanja dva sata, a u njihovom okviru radi i studentica iz Tuzle koja održava časove za decu i mlade. Bošnjačka zajednica u Karamürselu ne deluje samo u kulturnom domenu. Hajdarović je naveo da Bošnjaci čine značajan deo ekonomskog i socijalnog života grada - rade u privredi, u obrtima, kao frizeri, mesari i u drugim zanimanjima, te da grad bez njih teško funkcioniše. Najveće tradicionalno okupljanje organizuje svake godine teferidž, na koji skuplja hiljade Bošnjaka sa različitih dijelova Turske. Proleće traje od jutra do večeri, pruža se tradicionalna bosanska ishrana, muzika i razni kulturni sadržaji u duhu Bosne. Veze između Karamürsela i BiH ne idu samo u jednom smeru. Hajdarović je naveo da udruženja iz različitih dijelova BiH redovno posete Karamürsel - iz Sanskog Mosta dolazi Safija Haskić sa sevdalinkama, iz Bugojna i Maglaja, a posebno su učvršćene veze sa udruženjima iz Unsko-sanskog kantona: Bosanske Krupe, Jezera, Bužima i Cazina. Iako mu porodica potiče od Hercegovine, Hajdarović je istaknuo posebnu vezu prema Krajini koju je gotovo cijelu obisao, te da se svake godine sa mladima organizuje Marš mira u Srebrenicu. Prvi put u BiH došao je vojnički, kao dvadesetogodišnji vojnik u međunarodnim snagama u Zenici, gde je provodio gotovo celu godinu. Prema Hajdaroviću, bošnjačka porodica u Karamürselu nije rezultat doseljavanja iz samo jednog dijela BiH - porodice iz Krajine stigle su tokom Prvog svetskog rata, neke iz Trebinja tokom zadnjih ratova, porodice iz Travnika, dvije-tri iz Sarajeva i ostale su u Turskoj. Poseban odnos Turaka prema Bošnjacima je, po rečima predsjednika, dobar - pravi Turčanin odmah izražava dobrodošlicu čim vidi bosansku ličnu kartu i saznaje da je stareš Bošnjak.
IZVOR: news.zimb.online