Ademović traži ocjenu ustavnosti propisa RS-a: Imovina žrtava genocida ne može pripasti entitetu

Ademović traži ocjenu ustavnosti propisa RS-a: Imovina žrtava genocida ne može pripasti entitetu

Ademović navodi da je ovim zakonima propisano da zaostavština bez nasljednika postaje imovina entiteta

Zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Kemal Ademović uputio je Ustavnom sudu BiH zahtjev za ocjenu ustavnosti odredbi Zakona o nasljeđivanju i Zakona o vanparničnom postupku bh. entiteta RS. Ademović navodi da je ovim zakonima propisano da zaostavština bez nasljednika postaje imovina entiteta. Također je određeno da se RS takvog nasljeđa ne može odreći, odnosno da zaostavština koju naslijedi automatski postaje dio njegove imovine. Ošasna imovina - Ovaj institut je općeprihvaćen u pravu i naziva se 'ošasna ili kaduktna imovina', a predstavlja imovinu bez nasljednika. Cilj ovog instituta jeste da spriječi da takva imovina postane res nullius (ničija stvar). Međutim, u Bosni i Hercegovini počinjeni su genocid i drugi ratni zločini, što je potvrđeno presudama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (presude Radislav Krstić, Vujadin Popović i Ljubiša Beara, Zdravko Tolimir, Radovan Karadžić i Ratko Mladić), presudom Međunarodnog suda pravde u predmetu Bosna i Hercegovina protiv Srbije i Crne Gore, te brojnim presudama Suda Bosne i Hercegovine - naveo je Ademović. Dalje je pojasnio da je presudama potvrđeno kako su genocid i druge ratne zločine počinili Vojska Republike Srpske i Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske, odnosno pojedinci iz političkog i vojnog vrha Republike Srpske koji su djelovali u okviru udruženog zločinačkog poduhvata. - Kao rezultat takvih zločina mnoge porodice su ostale bez nasljednika, a zakonodavac u RS-u predvidio je da imovina čak i ovih porodica, kao ošasna ili kaduktna imovina, pripada entitetu. Takvo postupanje i nepredviđanje izuzetka za žrtve genocida i drugih ratnih zločina protivno je općim moralnim, etičkim, ljudskim, ali i pravnim principima, te samim tim odredbama Ustava Bosne i Hercegovine, ali i odredbama Konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, te Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida - istakao je Ademović. Sporno nasljeđivanje Prema njegovim navodima, automatski prelazak ošasne imovine, uključujući i imovinu ostavilaca koji upravo zbog počinjenog genocida i drugih ratnih zločina nemaju nasljednike, na entitet RS predstavlja krajnje nepravednu praksu. - Automatski prelazak ošasne imovine, čak i onih ostavilaca koji upravo zbog počinjenog genocida i drugih ratnih zločina nemaju nasljednike, na entitet RS, čije su institucije, prema presudama međunarodnih sudova, učestvovale u izvršenju genocida i drugih ratnih zločina, predstavlja krajnje nepravednu praksu, kojom se vrijeđa dostojanstvo žrtava, ali i krši osnovno načelo međunarodnog prava ex injuria jus non oritur (iz nepravde ne nastaje pravo), zbog čega je ovakvo normiranje protivno članu III/3 b) Ustava Bosne i Hercegovine. Ademović smatra da ovakvo normiranje nije u skladu ni s drugim ustavnim i međunarodnim standardima. - Pored toga, ovakvo normiranje predstavlja kršenje osnovnih principa predviđenih Preambulom Ustava Bosne i Hercegovine, nije u skladu s međunarodnim standardima, te krši druge odredbe Ustava Bosne i Hercegovine. Ovakvo normiranje također krši i pravo na imovinu iz člana II/3 k) Ustava Bosne i Hercegovine, te člana 1. Protokola uz Konvenciju o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda ('Prvi protokol'), te nije ni u skladu s duhom Dejtonskog mirovnog sporazuma i Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida - istakao je on. Zahtjev Ustavnom sudu Zbog svega navedenog, Ademović je od Ustavnog suda zatražio da ispita ustavnost ovakvog normiranja. Ukoliko se utvrdi da sporne odredbe nisu usklađene s Ustavom Bosne i Hercegovine, predložio je da se Narodnoj skupštini Republike Srpske ostavi rok od šest mjeseci da ih uskladi s Ustavom. - U protivnom predlažem da Ustavni sud u skladu sa članom 61. stav (5) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine svojom odlukom utvrdi da nesaglasne odredbe prestaju važiti - zaključio je Ademović.