Tramp mijenja taktiku: "Štap" je tu, a ovo je nova "mrkva" kojom će pokušati da okonča rat u Ukrajini
Ovaj pristup predstavlja zaokret u odnosu na Trampovo obećanje od prošle godine
Kada su se ovog mjeseca izaslanici američkog predsjednika Donalda Trampa sastali s Vladimirom Putinom u Kremlju, ruski lider nastupio je sa velikim samopouzdanjem. Rekao je da će ruske trupe u roku od nekoliko mjeseci konačno zauzeti cijeli ukrajinski Donbas. Istovremeno, Rusija je bila spremna snažno napasti ukrajinsku elektroenergetsku mrežu, pripremajući teren za težak zimski period, piše New York Times. Tada mu se pokušao suprotstaviti jedan od izaslanika, Džared Kušner. - Uz dužno poštovanje, upravo ste nam to rekli prije godinu dana - rekao je Kušner ruskom predsjedniku. - Kolike su šanse da se za godinu dana ponovo vratimo ovdje, a vi opet kažete isto? Možda ne treba da izgubimo godinu dana? - dodao je. Razmjena, koju su opisali osoba upoznata s razgovorima i jedan američki zvaničnik, pokazala je dilemu s kojom se suočavaju Trampovi napori, koji traju duže od 18 mjeseci, da okonča rat u Ukrajini. Pritisak kroz sankcije Kongres je ove sedmice usvojio historijski zakon o sankcijama usmjerenim na ruski energetski sektor, u novom pokušaju da Rusija "trpi posljedice" zbog invazije i da se izvrši pritisak na Putina da napravi ustupke. Ali dok se zakon upućuje Trampu na potpis, njegova administracija pojačava drugačiji pristup: Rusiji nudi pogodnosti za koje se zvaničnici nadaju da će navesti Putina da razmotri okončanje rata. Među novim podsticajima je i mogućnost da Bijela kuća sada razmotri potpisivanje poslovnih sporazuma s Rusijom prije nego što ona prestane ratovati u Ukrajini, prema riječima dvije osobe bliske pregovorima. Američki zvaničnik, koji je govorio pod uvjetom anonimnosti kako bi otvoreno razgovarao o pregovorima, rekao je da su sporazumi s Rusijom prije kraja rata mogući jer bi pokazali da su Sjedinjene Američke Države ozbiljne u namjeri da ponovo uspostave odnose s Rusijom. Ovaj pristup predstavlja zaokret u odnosu na Trampovo obećanje od prošle godine da poslovnih sporazuma s Rusijom neće biti "dok ne riješimo rat". To pokazuje da Trampovi izaslanici za okončanje rata, Stiv Vitkof i Kušner, traže nove načine da podstaknu Rusiju da prestane ratovati, sada kada je postalo jasno da Ukrajina neće povući svoje snage s velikog dijela vlastite teritorije za koji Vladimir Putin insistira da mora biti pod njegovom kontrolom prije okončanja rata. Kongres traži veći pritisak Takav pristup suprotan je politici za koju se zalažu i republikanci i demokrate u Kongresu, a da ne govorimo o evropskim saveznicima Kijeva i samoj Ukrajini. Prema tom stavu, samo pojačani ekonomski i vojni pritisak na Putina može ga primorati na ustupke. - Ovaj zakon će onesposobiti rusku ratnu mašineriju i konačno dovesti Putina za pregovarački sto - rekao je u srijedu kongresmen Majkl Mekol, republikanac iz Teksasa i jedan od glavnih zagovornika zakona o sankcijama, nakon što je dvostranačka većina usvojila zakon sa 262 glasa za i 159 protiv. Donald Tramp je nagovijestio da će potpisati zakon, čiji je glavni zagovornik bio senator Lindzi Grejem, republikanac iz Južne Karoline, sve do svoje smrti u julu. Zakon bi predsjedniku omogućio da uvede carine od čak 100 posto zemljama koje kupuju najviše ruske nafte ili gasa, kao i da uvede sankcije ruskim zvaničnicima, poslovnim ljudima i finansijskim institucijama. Senatorka Darlajn Grejem, Grejemova sestra koja ga je zamijenila na mjestu senatora, rekla je da će zakon "povećati pregovaračku moć predsjednika". Fokus na "mrkvu" Ali ako Trampova administracija zaista primjenjuje pristup "štapa i mrkve" prema Putinu, čini se da je fokus na mrkvi. Američki zvaničnik rekao je da administracija želi stvoriti više podsticaja među pripadnicima ruske elite da se zalažu za mir. Sklapanje nekih poslovnih sporazuma prije kraja rata moglo bi pomoći da se antiamerički jastrebovi oko Putina uvjere da Tramp zaista želi uspostaviti novi odnos s Rusijom, dodao je zvaničnik. Balaš Jarabik, bivši diplomata Evropske unije u Kijevu, koji sada radi u kompaniji za političku analizu R. Politik, rekao je da postoje znakovi da Sjedinjene Američke Države "razmatraju veće ustupke Rusiji". - Vašington sada signalizira da bi neki sporazumi mogli biti realizirani ako Moskva prethodno pokaže konkretnu uzdržanost - rekao je Jarabik, koji pažljivo prati pregovore. - Vašington se ranije protivio potpisivanju takvih sporazuma prije primirja - dodao je. Nije jasno o kojim se konkretnim sporazumima radi. Savjetnik Kremlja za vanjsku politiku Jurij Ušakov rekao je nakon sastanka Putina s Vitkofom i Kušnerom 5. septembra da se "detaljno razgovaralo o ekonomskim pitanjima i potencijalnim velikim rusko-američkim projektima od obostrane koristi". Kremlj promoviše poslovne mogućnosti Bijeloj kući još otkako se Tramp prošle godine vratio na funkciju. Ruski zvaničnici spominjali su sporazume o rijetkim zemnim metalima i aluminiju, zajedničke projekte na Arktiku, pa čak i uključivanje američkih kompanija u prodaju ruskog prirodnog gasa Evropi. Tramp je ruski ekonomski potencijal hvalio kao "ogroman", ali je ranije poslovne sporazume predstavljao kao nagradu za Rusiju nakon uspostavljanja mira. - Oni žele da posluju. Ali neće poslovati dok ne riješimo rat - rekao je Tramp uoči prošlogodišnjeg samita s Putinom na Aljasci. Zastoj u pregovorima Čini se da ovaj tihi zaokret odražava nastojanje administracije da pronađe nove ideje za okončanje rata nakon što su pregovori o mogućem ukrajinskom povlačenju iz preostalog dijela Donbasa zapali u ćorsokak. Ukrajinski zvaničnici su ranije ove godine predložili da se to područje nazove "Doniland", u pokušaju da privole Trampa da izvrši snažniji pritisak na Rusiju zbog njenih teritorijalnih zahtjeva. Kušner je o tom zastoju govorio putem videoveze na skupu međunarodnih podržavalaca Ukrajine u Kijevu prošlog vikenda, na godišnjem sastanku YES. - Predsjednik Putin je iznio šta želi da postigne. Ako bi Ukrajina, znate, željela da se povuče do te linije, onda je očigledno da je ostatak dogovora već pripremljen i sastavljen. Ukrajina trenutno ne želi to da uradi - rekao je Kušner. Kušner je dodao da je posao Trampove administracije, "kao posrednika", da "smisli kreativno rješenje" koje "omogućava objema stranama da krenu naprijed". Rekao je da su Tramp i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski veoma posvećeni pregovorima i da su "čuli da je i predsjednik Putin veoma posvećen tome". U tom trenutku dio publike u Kijevu prasnuo je u smijeh, što je bio znak dubokog skepticizma među ukrajinskim saveznicima prema prikazu pregovora koji administracija predstavlja kao podjednako pošten prema objema stranama. Dva dana kasnije, ruski dron s mlaznim pogonom pogodio je voz na graničnom prijelazu kroz koji su putovali zvaničnici, među njima i Dejvid Petreus, bivši direktor CIA-e. Novi pokušaj pokretanja pregovora Pregovori o okončanju rata u Ukrajini, koji sada traje duže od četiri i po godine i odnio je stotine hiljada života, uglavnom su zapali u zastoj ranije ove godine dok su se Vitkof i Kušner usredsredili na rat s Iranom. Ovog mjeseca Vitkof i Kušner otputovali su u Moskvu, a potom u Kijev, što je izgledalo kao pokušaj da se pregovori ponovo pokrenu. Ukrajinski zvaničnici rekli su da bi trilateralni mirovni pregovori između Sjedinjenih Američkih Država, Ukrajine i Rusije mogli biti nastavljeni u oktobru. Očekuje se da će na tim pregovorima biti razmotrena mogućnost ograničenog primirja, odnosno obustave napada na plovidbu u Crnom moru ili na energetsku infrastrukturu.
IZVOR: avaz.ba