Donald Trump odobrio strijeljanje: "Hasanov sudnji dan napokon je došao"
Hasan, vojni psihijatar iz Virginije, ubio je 13 vojnika u bazi u Teksasu 2009. godine. Kasnije je na vojnom suđenju priznao da je bio napadač i izvinio se zbog "svih grešaka"
Pentagon je objavio da će bivši major američke vojske Nidal Malik Hasan biti pogubljen strijeljanjem, prenosi BBC. Hasan, major i ljekar američke vojske, 2009. godine je u vojnoj bazi Fort Hood vatrenim oružjem ubio 13 nenaoružanih američkih vojnika i ranio još 32 osobe. Glasnogovornik Pentagona Sean Parnell objavio je na društvenim mrežama da je ministar rata Pete Hegseth preporučio izvršenje smrtne kazne, a predsjednik Donald Trump to odobrio. Bit će to prvo vojno pogubljenje strijeljanjem od završetka Drugog svjetskog rata. Hasan je proglašen krivim po 13 tačaka optužnice za ubistvo s predumišljajem i 32 tačke optužnice za pokušaj ubistva. Porota od 13 vojnih oficira jednoglasno je preporučila smrtnu kaznu. Parnell je najavio da će ministar kopnene vojske odrediti vrijeme i mjesto pogubljenja. - Hasanov sudnji dan napokon je došao, napisao je na platformi X. Hasan, vojni psihijatar iz Virginije, ubio je 13 vojnika u bazi u Teksasu 2009. godine. Kasnije je na vojnom suđenju priznao da je bio napadač i izvinio se zbog "svih grešaka". Tokom vojnog suđenja 2013. godine izjavio je da je vjerovao da štiti muslimane i talibane u Afganistanu. Ubistva 5. novembra 2009. godine bila su najsmrtonosniji napad na američkoj vojnoj bazi koji nije bio povezan s borbenim djelovanjima. Napad se dogodio u prepunoj medicinskoj zgradi, gdje su vojnici koji su se pripremali za odlazak na teren čekali ljekarske preglede i vakcinaciju. Hasan je trenutno jedan od četvorice zatvorenika koji čekaju izvršenje smrtne kazne u američkom vojnom sistemu. Prema vojnom zakonodavstvu, za izvršenje vojne smrtne kazne potrebno je odobrenje američkog predsjednika. Prije izvršenja kazne potrebno je i žalbeno preispitivanje, kao i konačna odluka o njenoj zakonitosti. Posljednji čovjek pogubljen u vojnom sistemu bio je vojnik John Bennett, koji je 1961. godine obješen zbog silovanja 11-godišnje djevojčice. Američki vojni žalbeni sud je 1983. godine proglasio vojnu smrtnu kaznu neustavnom, ali je ona ponovo uvedena godinu dana kasnije izvršnom uredbom tadašnjeg predsjednika Ronalda Reagana. Vojna pogubljenja razlikuju se od onih koja se provode na nivou saveznih država. Većina pogubljenja u SAD-u provodi se na nivou saveznih država. Smrtna kazna i dalje je zakonski dopuštena u 27 saveznih država, kao i u vojsci i na saveznom nivou. Pogubljenje strijeljanjem prilično je rijetko. Prošle godine u Južnoj Karolini izvršeno je pogubljenje strijeljanjem, prvo u toj saveznoj državi i prvo takvo pogubljenje u SAD-u u posljednjih 15 godina. Još četiri savezne države dopuštaju pogubljenje strijeljanjem: Idaho, Mississippi, Oklahoma i Utah. Trump zagovara primjenu savezne smrtne kazne te ju je ponovo uveo izvršnom uredbom prvog dana svog mandata, u januaru 2025. godine. Za vrijeme njegovog prethodnika, bivšeg predsjednika Joea Bidena, Ministarstvo pravosuđa uvelo je moratorij na primjenu smrtne kazne na saveznom nivou. U izvršnoj uredbi koju je potpisao Trump smrtna kazna opisana je kao "nužan alat za odvraćanje i kažnjavanje onih koji bi počinili najteže zločine i djela smrtonosnog nasilja nad američkim građanima".
IZVOR: oslobodjenje.ba