Laza Ristovski: 19. godišnjica smrti klavijaturiste „Bijelog dugmeta“
Danas je utorak, 6. oktobar/listopad 2026. godine, do kraja godine preostalo je još 87 dana
Na današnji dan 2007. godine, preminuo je muzičar i kompozitor - klavijaturist Laza Ristovski. Kao dječak postao je član grupe "Bezimeni" koja je svirala u Kraljevu. Nakon "Bezimenih" kratko je sarađivao s klarinetistom Bokijem Miloševićem svirajući narodnu muziku, a onda je prešao u rok grupu "Smak". Svojim zvukom obogatio je albume "Smak" (1975), "R.M. Točak" (1976), kao i singl ploče "Ulazak u Harem" (1975), "Satelit" (1976), i "Ljudi nije fer" (1976). U oktobru 1976. godine postao je član sarajevske rok grupe "Bijelo dugme" s kojom je snimio album "Eto! Baš hoću!". Sredinom 1978. godine napustio je „Bijelo dugme“ i Ipetom Ivandićem snimio album "Stižemo". U proljeće 1979. godine vratio se u grupu "Smak" i snimio još dvije singl ploče "Na Balkanu" i "Rok cirkus" te dva albuma "Rok cirkus" i "Zašto ne volim snijeg". Nakon raspada grupe "Smak", 1981. godine, započeo je uspješnu solo karijeru virtuoza elektronske klavijature, snimajući instrumentalne albume sa savremenim, često elektronskim verzijama narodnih pjesama. Također, komponirao je muziku za TV, film i pozorište. Ristovski je sarađivao i s mnogim međunarodno poznatim umjetnicima te radio kao studijski muzičar. Bio je najtraženiji klavijaturist u bivšoj SFR Jugoslaviji. Rođen američki inžinjer Džordž Vestinghaus 1846. - Rođen američki inžinjer Džordž Vestinghaus (George Westinghouse), pronalazač zračne kočnice za lokomotive i tramvaje. Razvio je i sistem željezničkih signala i izgradio je turbine za hidroelektranu na Nijagarinim vodopadima, za koju je projekt izradio Nikola Tesla i s koje je obezbijeđen prenos električne energije na daljinu zahvaljujući primjeni Teslinog pronalaska obrtnih magnetnih polja. Godine 1886., osnovao je "Westinghouse Electric Corporation". 1887. - Francuski arhitekta i teoretičar, švicarskog porijekla, Šarl Eduar Žanre (Charles-Edouard Jeanneret), poznat kao Le Korbizje (Le Corbusier), jedan od najvećih arhitekata 20. stoljeća, rođen je na današnji dan. Novim materijalima (armirani beton, staklo, gvožđe) i građevinskim metodama je radikalno prekinuo tradicionalni način gradnje, a njegova teorija funkcionalizma, zasnovana na racionalizmu i urbanizmu, oživotvorena je nizom objekata poput stambenih blokova u Marseju i Nantu, zgrade parlamenta u Čandigaru, švajcarskog paviljona u Parizu, ministarstva prosvjete u Rio de Žaneiru. Djela: "Ka jednoj arhitekturi", "Preciziranja", "Modulor". 1892. - Umro engleski pisac Alfred Tenison (Tennyson), majstor forme, koji je pisao neobično melodične stihove. Njegovo obimno i raznovrsno djelo izražava duh i raspoloženje vremena: filozofske i vjerske sumnje izazvane učenjem evolucionista, ljubav prema slobodi i vjerovanje u demokratiju. Djela: poeme "Kraljevske slike", "Princeza", elegija "In memoriam", sonet "Crnoj Gori", veliki broj lirskih pjesama. 1903. - Irski fizičar Ernest Tomas Sinton Volton (Thomas Walton), jedan od pionira nuklearne fizike, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1951. godine, rođen je na današnji dan. S Džonom Daglasom Kokroftom (John Douglas Cockcroft), s kojim je podijelio Nobelovu nagradu, razvio je 1929. prvi atomski akcelerator. 1914. - Rođen norveški etnolog i istraživač Tor Hejerdal (Thor Heyerdahl), koji je 1947. predvodio šestočlanu ekspediciju "Kon-Tiki", preplovivši splavom gotovo 9.000 kilometara između Perua i pacifičkog ostrva Tuamotu blizu Tahitija. Time je dokazao da su drevni narodi mogli da plove iz Južne Amerike do polinezijskih ostrva. Brodom napravljenim od papirusa 13 godina kasnije je preplovio Atlantski okean od Maroka do Barbadosa, pokazavši mogućnost utjecaja starih Egipćana na pretkolumbijske civilizacije u Americi. 1989. - Umrla američka filmska glumica Bet Dejvis (Bette Davis), koja je snimila više od 80 filmova i ostvarila niz velikih dramskih uloga, uglavnom tumačeći nesretne i zle žene. Najbolje od tih uloga odigrala je u filmovima: "Opasna" (nagrada Oskar), "Džezabel" (nagrada Oskar), "Male lisice", "Elizabeta i Eseks", "Huarez", "Šta se dogodilo sa Bebi Džejn", "Sve o Evi", "Svadbeni ručak"… Njen život pratile su mnoge afere, te i dan-danas njena priča izaziva pažnju mnogih. Bet Dejvis imala je jedno biološko dijete, kćerku Barbaru, ali njoj nije ostavila ništa jer je 1985. Barbara napisala memoare u kojima ju je opisala kao hladnu i užasnu majku kojoj su karijera i alkohol bili važniji od djece. Knjiga je izašla u vrijeme kad je Bet bila najslabija, jer joj je tada dijagnosticiran rak dojke. Zbog memoara Bet je odlučila da Barbaru izbriše iz testamenta. Posljednje godine života Bet je provela putujući svijetom, a u ljeto 1989. zbog širenja raka, potajno se podvrgla zračenju u Los Anđelesu. U septembru je, pak, otputovala u Španiju, na Filmski festival u San Sebastijanu. Međutim, bolest ju je savladala pa je privatnim avionom prevezena u Pariz, u američku bolnicu u Neji na Seni, gdje je umrla u osamdeset prvoj godini. Umro japanski reditelj Akira Kurosava 1998. - Umro Akira Kurosava, japanski reditelj koji je proslavio kinematografiju svoje zemlje, jedini reditelj koji je dobio dva puta nagradu Oskar za najbolji inozemni film. Uspješno je spojio japansku tradiciju i kulturu s evropskim senzibilitetom, a kritičari su ga nazvali "teno (car) japanske kinematografije". Filmovi: "Rašomon", "Sedam samuraja", "Krvavi prijesto", "Idiot", "Živjeti", "Na dnu", "Dodeskaden", "Dersu Uzala", "Kagemuša", "Ran", "Madadajo". 2018. – Preminula je Monserat Kabalje (Montserrat Caballe), jedna od najpoznatijih operskih pjevačica u historiji. Rođena je u Barceloni i sa samo devet godina je primljena u prestižni Conservatori Liceu.Na sceni je provela više od 50 godina, a nastupala je i s velikanima poput Lučana Pavarotija (Luciano Pavarotti) ili Plasida Dominga (Placido ). Svjetsku je pažnju privukla 1965. godine nastupom u operi „Lucrezia Borgija“ u njujorškom Karnegi Halu. Osim svojim glasom, fanove je oduševljavala i svojom osobnošću. Zvali su je "La Superba". Godine 1987., sa slavnim Fredijem Merkurijem (Freddie Mercury) snimila je pjesmu “Barcelona” koja je 1992. godine bila službena himna Olimpijskih igara u tom gradu.
IZVOR: avaz.ba