Nova pravila proširenja EU: Šta čeka zemlje kandidate?
STRAZBUR, SARAJEVO - Evropska komisija usvojila je 6. oktobra u Strazburu paket revidiranih politika kojim utvrđuje smjernice i mjere za pripremu Evropske unije za buduća proširenja. Paket obuhvata upravljanje Unijom, njene politike i budžet, kao i mjere koje bi trebalo da zaštite vrijednosti EU i vladavinu prava nakon prijema novih članica.
STRAZBUR, SARAJEVO - Evropska komisija usvojila je 6. oktobra u Strazburu paket revidiranih politika kojim utvrđuje smjernice i mjere za pripremu Evropske unije za buduća proširenja. Paket obuhvata upravljanje Unijom, njene politike i budžet, kao i mjere koje bi trebalo da zaštite vrijednosti EU i vladavinu prava nakon prijema novih članica. Komisija navodi da EU može da primi veći broj članica u okviru postojećih ugovora i budućih ugovora o pristupanju, ali predlaže promjene koje se odnose na donošenje odluka, postepenu integraciju zemalja kandidata i zaštitne mehanizme u slučaju neispunjavanja obaveza preuzetih tokom pristupnih pregovora, n avodi se u saopštenju koje je dostupno na sajtu Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini. Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je da je proširenje EU "geopolitički imperativ". "Danas postavljamo temelje kako bismo osigurali da veća Unija bude i snažnija: otpornija, djelotvornija i čvrsto utemeljena na vrijednostima i pravilima koja nas određuju. Dok zemlje obuhvaćene procesom proširenja napreduju na svom reformskom putu, EU mora biti spremna da ih primi", rekla je fon der Lejen. Šta Evropska komisija predlaže za odlučivanje u proširenoj EU? Komisija predlaže korišćenje glasanja kvalifikovanom većinom za otvaranje pregovaračkih klastera i druge međufaze u pristupnim pregovorima. Takođe će nastaviti da zagovara korišćenje takozvanih klauzula premošćivanja kako bi se u pojedinim oblastima, među kojima su sankcije, poreske prevare i fiskalne mjere u energetskoj politici, sa jednoglasnog odlučivanja prešlo na glasanje kvalifikovanom većinom. Predloženo je i razmatranje djelotvornijih načina vođenja postupaka iz člana 7, dok bi godišnji izvještaji o proširenju i vladavini prava ostali glavni instrumenti praćenja. Kako bi zemlje kandidati bile postepeno uključivane u EU? Prema prijedlogu Komisije, proces postepene integracije trebalo bi da omogući zemljama kandidatima ranije učešće u pojedinim politikama EU ako ispune potrebne uslove. Komisija će razmotriti mogućnosti za produbljivanje integracije u oblastima energetike, transporta, digitalnog sektora i odbrane. Najavljeno je i pokretanje godišnjih dijaloga sa partnerima u procesu proširenja radi praćenja napretka i utvrđivanja mogućnosti i nedostataka u postepenoj integraciji. Komesarka za proširenje Marta Kos navela je da procjena Komisije pokazuje da EU može da primi veći broj članica, ali da postoje izazovi koje treba riješiti. "Jedna od njih odnosi se na vladavinu prava i načelo lojalne saradnje, gdje predlažemo snažnije mehanizme za sprečavanje nazadovanja, uključujući smanjenje finansiranja ili ograničavanje prava glasa", rekla je Kos. Koje zaštitne mjere Komisija predlaže? Budući ugovori o pristupanju trebalo bi, prema prijedlogu Komisije, da sadrže snažnije zaštitne mehanizme za slučajeve ozbiljnog nazadovanja u ispunjavanju obaveza preuzetih tokom pregovora. Period u kojem bi zaštitne mjere mogle da budu aktivirane u oblastima poput ekonomije, unutrašnjeg tržišta, pravosuđa i unutrašnjih poslova bio bi produžen nakon pristupanja. Nova institucionalna zaštitna mjera odnosila bi se na ozbiljna kršenja vrijednosti iz člana 2. Ugovora o Evropskoj uniji i načela lojalne saradnje, a u najtežim slučajevima mogla bi da obuhvati suspenziju prava glasa u Savjetu. Komisija navodi i mogućnost prelaznih aranžmana u oblastima poput slobodnog kretanja radnika i usluga, poljoprivrede i finansiranja. Nova članica mogla bi, na ograničen period, da preuzme i obavezu da zbog bilateralnih sporova ne blokira buduća proširenja. U okviru Paketa proširenja za 2026. godinu Komisija je najavila indikativne mape puta za Crnu Goru, Albaniju, Moldaviju i Ukrajinu, pod uslovom da te zemlje zadrže dinamiku reformi.
IZVOR: nezavisne.com